Predstavnici Europske komisije i Bosne i Hercegovine danas su u Sarajevu parafirali Protokol o prilagodbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Protokolom se predviđaju tehničke prilagodbe trgovinskog dijela odredbi SSP-a vezano za izvoz iz BiH na tržište Europske unije i izvoz Europske unije u BiH, uzimajući u obzir pristupanje Hrvatske Europskoj uniji u srpnju 2013. godine, a da bi se izbjeglo narušavanje bilateralne trgovine.
Sporazum se temelji na obostranim interesima dviju strana i uzima u obzir temeljne osjetljive kategorije proizvoda na bh. strani te je uporediv sa sličnim sporazumima s drugim zemljama Zapadnog Balkana. S danom njegove privremene primjene, Europska unija će automatski ponovo uvesti trgovinske povlastice za izvoz iz BiH na tržište Europske unije za određene poljoprivredne proizvode, kao što su voće i povrće (tzv. „autonomne trgovinske mjere“).
Prilagodba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju bila je jedno od otvorenih pitanja koje Bosna i Hercegovina treba riješiti na putu europskih integracija.
„Pozdravljam parafiranje Protokola za prilagodbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koje je trebalo biti urađeno i mnogo prije. Ovo je znak opredjeljenja vodstva Bosne i Hercegovine ka putu europskih integracija njihove zemlje. Europska komisija potiče Bosnu i Hercegovinu da hitno nastavi ostvarivati rezultate, uz podršku Europske unije, na realizaciji potrebnih reformi ka EU, u skladu sa očekivanjima njenih građana“, istaknuo je komesar za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, Johannes Hahn.
Cjelovita provedba SSP-a, uključujući i njegovu prilagodbu, važan je element predanosti zemlje u procesu europskih integracija. Nakon parafiranja protokola, Europska komisija i Bosna i Hercegovina će poduzeti sve potrebne korake za njegovo potpisivanje i ratifikaciju.
Naime, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) potpisan je 2008. godine, a stupio je na snagu u lipnju 2015. godine. Njegov trgovinski dio, odnosno Privremeni sporazum, bio je na snazi od 2008. godine. Zahvaljujući SSP-u, 85% domaćeg izvoza odlazi na tržište EU-a. U kontekstu pristupanja Hrvatske u EU u srpnju 2013. godine te u skladu s tradicionalnom trgovinskom metodologijom EU-a, Europska komisija je još od kraja 2012. godine pregovarala protokole za prilagodbu s velikim brojem zemalja, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana, a kako bi se izbjeglo narušavanje postojeće bilateralne trgovine s Hrvatskom. Bosna i Hercegovina je posljednja u nizu zemalja Zapadnog Balkana koje će također imati usuglašeni protokol.
Sporazum se temelji na obostranom interesu dviju strana. Iako zadržava načelo tradicionalne trgovine, sporazum uzima u obzir temeljna osjetljiva pitanja na bh. strani, prije svega u vezi s određenim proizvodima, a također i s obzirom na potrebu za BiH da ograniči administrativni i financijski teret rada na kvotama kao rezultat prilagodbe SSP-a. Od dana njegove privremene primjene, EU će automatski ponovno uvesti određene trgovinske povlastice za izvoze iz BiH na tržište EU-a za određene kategorije poljoprivrednih proizvoda, na primjer voće i povrće (tzv. „autonomne trgovinske mjere“). Ove pogodnosti su bile suspendirane za BiH od 1. siječnja 2016. godine, zbog izostanka prilagodbe SSP-a.
Zajedno s uspostavom funkcionalnog mehanizma koordinacije za pitanja koja se tiču EU-a, adaptacija SSP-a je bilo otvoreno pitanje koje je zemlja trebala riješiti kao prioritetno na svom putu europskih integracija, priopćeno je iz Delegacije Europske unije u BiH.
