Državnom Tužiteljstvu koje vodi istragu o zločinima koje je počinila Armija BiH odnedavno su dostupne zapovijedi, nalozi, svjedočenja, ali i upute o postupanju - “Pravilnik brigada” koji je Armija BiH preuzela i postupala po vojnoj doktrini JNA, a prema kojoj je posve jasno da za zločine u dolini Neretve zapovjednu odgovornost nikako nije mogao izbjeći nekadašnji načelnik Glavnog stožera Vrhovnog zapovjedništva general Sefer Halilović. Posebice za pokolj Hrvata u Trusini, piše Večernji list BiH.
Tužiteljstvo je u posjedu dokumenata po kojemu Halilović svojom usmenom zapovijedi odobrava Nihadu Bojadžiću, nekadašnjem zamjeniku zapovjednika Postrojbe za posebne namjene “Zulfikar”, upućivanje snaga s prostora Igmana iz 1. korpusa na prostor i raspolaganje 4. korpusa.
‘Oslobođenje’ Trusine
Točnije, pod zapovjedništvo Arifu Pašaliću i Safetu Ćibi. Svjedoči to i ratni zapovjednik Operativne skupine Igman Salko Gušić koji je objasnio “da nitko osim Sefera Halilovića nije imao nadležnosti odobriti slanje snaga s prostora jednog na prostor drugog korpusa”. U tome vremenu odred “Zulfikar” bio je pod izravnim zapovjedništvom Sefera Halilovića. To su potvrdili i general Sulejman Vranj i brigadir Sakib Selmanović. To samo po sebi podrazumijeva da je Halilović znao za indicije o zločinu u Trusini, da nije poduzeo mjere da počinitelji budu kažnjeni i da kao prvonadređeni toj jedinici svoju odgovornost ne može dijeliti ni s kim. Tumačenje vojnih pravila da nitko nije imao nadležnosti odobriti slanje snaga iz jednog u drugi korpus potvrđuju pravila vojne službe koja je vještačio general Fikret Muslimović, jugoslavenski kontraobavještajac, a onda i visoki dužnosnik u Armiji BiH u predmetu “Bugojno” - Gasal i drugi. General u ekspertizi doslovno daje matricu po kojoj je jasno da je Halilović kao nadređeni korpusima odobrio uporabu snaga s prostora 1. korpusa u borbenim djelovanjima 4. korpusa u kojim se dogodio zločin u Trusini. Da su snage s područja 1. korpusa, među kojima i vod - posebni odred “Zulfikar” i vod MUP-a Tarčin upućeni u dolinu Neretvice (u kojoj se nalazi Trusina), potvrđuje izvješće Salka Gučića od 16. travnja 1993.
Ubijena 22 Hrvata
Jedanaest dana kasnije Bojadžić, koji je osuđen za pokolj u Trusini na 15 godina zatvora, nakon telefonskog razgovora s Halilovićem odobrio je uporabu postrojbe “Zulfikar” u Trusini. Potvrdio je to u izvješću jedan od armijskih zapovjednika Hasan Hakalović 17. travnja 1993. “o oslobođenju cestovnog pravca” od Seonice do Buturović Polja, a na kojemu se nalazi i Trusina. Svjedoči to i izvješće člana zapovjedništva brigade HVO Herceg Stjepan Marina Zadrića. Hakalović je po sustavu bio podređen Haliloviću jer je preuzeo zapovijedanje snaga koje mu je prethodno dodijelio Halilović. Konačno, snage čije je upućivanje Halilović odobrio radi izvršenja zadatka borbenih djelovanja na prostoru brigade Neretvica, odnosno cestovnom koridoru Seonica - Buturović Polje, po načelu “jednostarješinstva” morale su biti pretpočinjene Hakaloviću. Ostaje nejasno zašto istraga o odgovornosti Halilovića za Trusinu još nije okončana. •
