Uz određenu distancu, lokalni izbori ipak su najbolji test popularnosti političkih stranaka budući da se održavaju u prvoj polovini mandata općih izbora te na izvjestan način mogu potvrdili trendove, a oni govore kako, ipak ne tako dramatično kako se lamentira posljednjih dana u javnosti, dolazi do blagog zaokreta kod bošnjačkog i srpskog biračkoga tijela, dok se kod Hrvata uglavnom zadržao dosadašnji odnos prema vladajućoj stranci, piše Večernji list BiH.
HDZ-ove općine
Promatrajući pozicije načelnika, Hrvati će na ovim izborima vjerojatno imati u plusu dvije načelničke pozicije, uz manje-više identičan odnos raspodjele plijena kod stranaka, dok je pak u općinskim i gradskim vijećima došlo do određenog preslagivanja tek u dvjema sredinama, Rami i Tomislavgradu, gdje je HDZ BiH izgubio većinu. HDZ BiH osvojio je 20, odnosno vjerojatno i 21, načelnika ovisno o tome hoće li se u Travniku priznati rezultat po kojemu će Goran Pejaković, kao drugoplasirani nakon smrti kandidata SDA dr. Mirsada Pece, biti potvrđen za načelnika. U samo jednoj sredini HDZ-ov načelnik Zdravko Marošević nema većinu u Općinskom vijeću Vareša, ali su ga građani ponovno birali za načelnika. Uz to, njihovi načelnici su u Ravnom, Neumu, Čapljini, Ljubuškom, Stocu, Čitluku, Širokom Brijegu, Posušju, Grudama, Livnu, Kupresu, Novom Travniku, Kiseljaku, Kreševu, Vitezu, Žepču, Usori, Orašju i Domaljevcu-Šamcu. HDZ 1990. osvojio je Ramu i Odžak, HSS Stjepana Radića Dobretiće, a Hrvatski nacionalni pomak (ČHNP) – stranka nastala raskolom u HDZ-u BiH - načelnika Tomislavgrada. Pa ipak, glavna karakteristika ovih lokalnih izbora u odnosu na one iz 2016. jest da je u hrvatskim općinama izašlo značajno manje birača. No, i ta tvrdnja ne stoji u svim sredinama jednako jer je uglavnom u južnim područjima izašlo više Hrvata na izbore, na području središnje Bosne broj je značajno smanjen, a na području Posavine i sjevernog dijela Bosne došlo je gotovo do prepolovljenja broja birača u odnosu na lokalne izbore 2016. U najjužnijoj općini, Ravno, HDZ BiH osvojio je isti broj glasova, 454, za tamošnje Općinsko vijeće u odnosu na prije 4 godine, ali od 55 posto iz 2016. sada u Vijeću ima 80% vlasti. U Neumu je HDZ BiH također za 17 birača popravio broj glasova, a tamo je iz Općinskog vijeća nestao DF, a sada se kao druga opcija pozicionirao HKDU. Komotnu vlast HDZ BiH imat će u Stocu gdje je ova stranka, odgovarajući bošnjačkoj inicijativi, podijelila mandate na više “neovisnih” kandidata, a u tamošnje Vijeće ulazi i HSP te HKDU. U Čapljini također porast broja birača za vodeći HDZ BiH, ali i potpora u Vijeću u kojoj sada ova stranka ima 57,63 posto. Vjerojatno najveći rast zabilježio je ljubuški HDZ BiH sa 6349 birača, što je za 800 više nego 2016. godine i sada nadziru čak 70 posto Vijeća. Istodobno, u Čitluku manje izašlih birača. Oko 900 glasova manje za HDZ BiH, ali ova stranka je poboljšala rezultat u odnosu na 2016. godinu i približila se gotovo 70 posto potpore u Vijeću. Prati ih HDZ 1990. s 12 posto glasova. U Grudama također manje birača za vladajući HDZ BiH, za oko 170.
U iščekivanju izbora u Mostaru
U odnosu na prije četiri godine HDZ BiH ima za dva postotna boda veću potporu u Vijeću u Širokom Brijegu, ali manje čak 800 birača. Tamo je HSP AS druga politička opcija. U Posušju za 600 manje birača vodećem HDZ-u BiH, a HDU Mire Grabovca je druga opcija u Općinskom vijeću. U Rami je, uz načelnika, HDZ 1990. oduzeo i većinu u Vijeću HDZ-u BiH. Imaju potporu 2638 birača ili 45,41%. Od prve prije četiri godine HDZ BiH je tek treća opcija u Općinskom vijeću Tomislavgrada. Ispred njih su Hrvatski nacionalni pomak (HNP) i HNL.
U Livnu je, prema SIP-u, još dosta neobrađenih listića, no HDZ BiH ima većinu u Vijeću s 32,68 posto glasova. Tamo je gotovo upola manje birača glasalo nego 2016. godine. U Kupresu HDZ BiH je popravio rezultat. U Bugojnu i Uskoplju za oko 1000 manje hrvatskih birača. Slično je u Fojnici. U Kreševu jedino u središnjoj Bosni HDZ ima bolji rezultat od 2016. U padu su Kiseljak, Vareš, Kakanj, Busovača, Vitez, Novi Travnik 1172, Travnik, Jajce 2209, Dobretići, ali i Zenica. Žepče je gotovo na granici s 2016. godinom. Usora također značajno manja, a u Orašju, Domaljevcu-Šamcu i Odžaku HDZ BiH ima većinu u vijećima. Dok se zbrajaju posljednji rezultati, slijedi bitka za Mostar za koji su zainteresirane sve strane, a ima poseban naboj u hrvatsko-bošnjačkim odnosima. Uz dva glavna takmaca, HDZ BiH i SDA, za Vijeće pretendiraju SDP i Naša stranka, Hrvatska republikanska stranka i HSP BiH te Srpska lista. Kako god, pobjednik izbora i novi gradonačelnik neće se tako brzo znati zbog složenog sustava biranja.•
Navijački post hdz a recimo u Livnu nema vecinu u viječu