Prošlo je punih devet dana, a Središnje izborno povjerenstvo BiH još uvijek nije izišlo s konačnim rezultatima izbora, što budi sumnje u zloupotrebe ove visoko ispolitizirane institucije, no svejedno ključne političke stranke počinju prve razgovore o mogućim savezima, koalicijama ili dogovorima o uspostavi vlasti na svim razinama iznoseći različita očekivanja čime bi trebale rezultirati sljedeće četiri godine u vlasti. Još jučer vodeća probošnjačka oporbena stranka SDP BiH sazvala je prvi sastanak na kojem se raspravljalo o provedbi izbornih rezultata.
Bošnjačka “reprezentacija”
Ova bošnjačka “reprezentacija” želi se nametnuti kao ukupni pobjednik izbora te preuzeti vlast od najveće bošnjačke stranke SDA. Upravo kako bi se pokušalo spriječiti isključivanje SDA/DF iz vlasti, započelo se realizirati svojevrsnu obavještajno-medijsku smicalicu čiji je cilj ocrniti pojedine članove “trojke”. Ponajprije se na meti tog hibridnog rata našao čelnik Naroda i pravde Elmedin Dino Konaković kojemu je doslovno stavljena meta na čelo kao izdajniku. Što je već viđena matrica ponašanja! Umjesto Hrvata, koje se targetiralo kao neprijatelje, UZP-ovce, aparthejdovce, sada su neprijatelji pronađeni unutar vlastitih redova. A upravo ta politika izgrađena na manipuliranju emocijama građana, ponajprije Bošnjaka s poticanjem straha i mržnje prema drugima nanijela je najviše štete u BiH od rata naovamo. To je cijelo vrijeme promovirao SDA te njegovo desno radikalno krilo DF. Zbog toga su iz HNS-a BiH ranije eksplicitno poručili kako ne žele razgovarati jedino s DF-om, strankom čiji je projekt Željko Komšić postavljen kao trojanski konj remećenja odnosa Hrvata i Bošnjaka, ali i nametanja političke volje Hrvatima. Prve razgovore s potencijalnim partnerima čelništvo HNS-a BiH počet će već sutra. Najavio je to čelnik ovoga bloka hrvatskih stranaka Dragan Čović u pismu koje je uputio stranim diplomatima i predstavnicima međunarodne administracije u BiH. On je poručio kako će im partneri u vlasti biti one stranke koje su spremne uspostaviti vlasti na temelju rezultata nedavno održanih izbora te koje su spremne na nastavak razgovora o izbornoj i ustavnoj reformi, čime bi zemlja ubrzala put prema EU i NATO savezu. U pismu upućenom diplomatskim predstavnicima europskih i najvažnijih svjetskih administracija te međunarodnoj zajednici angažiranoj u BiH Čović je zahvalio na angažiranju kako bi izbori protekli u demokratskom ozračju, čime se stječu uvjeti za brzu uspostavu vlasti. - Izražavamo apsolutnu spremnost političke i programske suradnje sa svim strankama i predstavnicima koji su dobili povjerenje svojih naroda kako bismo formirali vlast na svim razinama što je prije moguće, a najkasnije do kraja ove godine. To mora biti prioritet svih nas - stoji u Čovićevu pismu. Dodao je kako odmah nakon toga treba početi razgovore o ograničenim izmjenama ustava i izbornoga zakonodavstva u skladu s presudama Europskoga suda za ljudska prava i Ustavnoga suda BiH. Presudama Europskog suda inzistira se na otklanjanju diskriminacije prema manjinama, dok Ustavni sud BiH inzistira da se osigura jednakopravnost Hrvata i spriječi njihovo preglasavanje.
Hrvati preglasani
Visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt u izbornoj je noći nametnuo izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH kojima je smanjena mogućnost da brojniji Bošnjaci posve isključe Hrvate iz izvršne vlasti u Federaciji BiH i državi BiH. Čović navodi kako su ustavne i izborne reforme preduvjet za političku stabilnost i napredak države prema EU i NATO savezu. - Svi građani Bosne i Hercegovine, bez obzira na njihov identitet i nacionalnu pripadnost, moraju imati pravo natjecati se na izborima na svim razinama vlasti. Konstitutivnim narodima mora se osigurati pravo na legitimno političko predstavljanje kroz vezu između njihovih političkih predstavnika i konstitutivnih naroda koje predstavljaju u zajedničkim institucijama Bosne i Hercegovine, uključujući Predsjedništvo BiH i domove naroda - istaknuo je. Čović je izrazio razočaranje što su Hrvati ponovno preglasani pri izboru člana Predsjedništva BiH te je nazvao takvu politiku “retrogradnom i antiustavnom” jer se njome narušava povjerenje između Bošnjaka i Hrvata. •
