Nakon što su HDZ BiH i stranke Hrvatskog narodnog sabora BiH sredinom travnja dostavili prijedlog izmjena Izbornog zakona kojim bi se razriješili prijepori i spriječilo preglasavanje Hrvata, uslijedile su oštre kritike dijela međunarodne administracije, piše Večernji list BiH.
Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine je kako je prijedlog HDZ-a BiH utemeljen na Ustavu BiH zapravo najbolje govori u prilog da je stranim diplomatima bilo pametnije šutjeti ako već nisu poduprli prijedlog kojim bi se otklonilo diskriminaciju u pogledu preglasavanja jednog konstitutivnoga naroda te provelo presudu Ustavnoga suda BiH po predmetu Bože Ljubića.
Jasna poruka
To se može iščitati iz za sada vrlo škrtog objašnjenja koje je objavljeno nakon posljednje sjednice Ustavnoga suda BiH, a kojim je odbijen prigovor bošnjačkih izaslanika koji su proglasili da je izmjenama Izbornog zakona povrijeđen vitalni nacionalni interes. Obrazloženje cijele odluke Ustavnoga suda već se trebalo pojaviti i biti dostupno javnosti na njegovoj internetskoj stranici, no zbog izdvojenih mišljenja bošnjačkih članova Ustavnoga suda BiH pričekat će se još izvjesno vrijeme. Prema objavljenom priopćenju, sublimirano je tek kako prijedlogom izmjena Izbornog zakona nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkoga naroda u Bosni i Hercegovini. S obzirom na identično iskustvo koje je bilo i 2017. godine, kada su bošnjački izaslanici također ulagali institut povrede vitalnog nacionalnog interesa, jasno je kako su HNS BiH i HDZ predložili zakon koji je posve sukladan Ustavu BiH kako je on dogovoren kao aneks 4 Daytonskog mirovnog sporazuma pod ključnim pokroviteljstvom Sjedinjenih Američkih Država. Tada je Ustavni sud BiH, također uz izdvojena mišljenja Mirsada Ćemana i Seade Palavrić, zaključio da se HNS-ov prijedlog zakona “zasniva na istim načelima iz Ustava BiH i Izbornog zakona kao i postojeća rješenja, prema kojima se za člana Predsjedništva BiH s područja Federacije BiH biraju jedan Bošnjak i jedan Hrvat”.
- Ponuđeno rješenje na drukčiji način uređuje samo procedura njihova izbora, a koja bi trebala osigurati, kako je u obrazloženju prijedloga navedeno, opće načelo demokracije da jedan narod drugom narodu ne bira predstavnike, odnosno da svaki konstitutivni narod sam bira svoje predstavnike u zakonodavnoj vlasti - navodi se u odluci Ustavnoga suda BiH iz 2017. koja će se posve izvjesno i ovoga puta naći u objašnjenju. Na identičan način je, po svemu sudeći, odgovoreno i kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH.
Naime, HNS BiH i HDZ BiH predložili su modele za izbor članova Predsjedništva BiH koji slijedi logiku aktualnoga Ustava BiH, kao i izaslanika u federalni Dom naroda. Iz američkog Veleposlanstva u Sarajevu kritizirali su HNS-ov prijedlog o postojanju dvaju lista izbora članova Predsjedništva u FBiH te “drugih regresivnih”. Valja, međutim, reći kako su svi izbori od Daytona do danas održani po identičnim propisima za Predsjedništvo BiH s dvije odvojene liste. Više je nego čudno što se istodobno podržava održavanje takvih “nedemokratskih” izbora najesen po takvim “regresivnim” pravilima i istodobno kritizira najveća hrvatska stranka što inzistira na donošenju proračuna, a ne financiranju izbora izdvojenom odlukom.
No, najvažnije je što se prijedlogom HNS-a BiH na sljedećim izborima moglo izbjeći preglasavanje Hrvata i spriječiti novu krizu. Ovim prijedlogom s područja FBiH mogu birati svi birači koji su upisani u popis. Pri tome je uvjet za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH da, uz najveći broj glasova na području Federacije BiH, pobijedi među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija - Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj županiji. Ako se pak ne izabere na taj način, slijedi kandidat koji zadovoljava uvjet da je pobijedio u većinski hrvatskim županijama. Ako se pak ni tim modelom ne dođe do hrvatskoga člana Predsjedništva, spušta se prag sve do kandidata koji je pobijedio barem u jednoj većinski hrvatskoj županiji.
Spriječiti preglasavanje
HNS BiH predložio je i način biranja izaslanika za federalni Dom naroda na koji su također bošnjačke stranke uložile povredu vitalnog nacionalnog interesa. Ustavni sud BiH i to je odbacio. Hrvatske stranke “smjestile” su izbor najvećeg dijela izaslanika za Dom naroda u županije gdje živi najveći broj Hrvata upravo kako bi se izbjeglo da većinski Bošnjaci preglasaju Hrvate.
