Sredinom prošle godine, očito kao dio kasnijeg paketa intervencije međunarodnog visokog predstavnika u Ustav Federacije BiH i Izborni zakon, američka administracija je na popis sankcioniranih dužnosnika postavila tadašnjeg predsjednika ovoga entiteta, HDZ-ova dužnosnika Marinka Čavaru. U službenom objašnjenju Washington je spočitao Čavari podrivanje Daytonskog sporazuma, kao i demokratskih procesa i institucija, što je "ugrozilo stabilnost regije". A konkretna "presuda" svela se u objašnjenje kako tijekom četiri godine nije uspostavljena nova Vlada Federacije BiH, što je proces na koji nisu do kraja bili spremni tadašnji partneri, a danas ljutiti protivnici HDZ i SDA. Samo nekoliko mjeseci nakon održanih izbora ponavlja se identičan scenarij. Protivljenje uspostavi nove Vlade Federacije BiH u kojoj ne bi bili predstavnici najveće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) na najjasniji način očituje aktualni potpredsjednik ovoga entiteta Refik Lendo. On navodi kako nove vlade neće biti bez SDA.
Isti kriteriji
- SDA, SDP i HDZ trebaju naći rješenja. Blokada mi se kao riječ ne sviđa. Mi, SDA i DF, trebamo sudjelovati. Ne možemo blokirati, da jedni hoće, drugi neće. Dok ne dođe do općih razgovora, ne želimo govoriti o imenima od premijera do ministra - izjavio je Lendo. Najavio je kako će nastaviti s istim odnosom prema uspostavi Vlade Federacije BiH. - Nema popuštanja. Nas troje imenujemo Vladu i, evo, ja u konačnici trebam dati suglasnost. Meni niti je tko što predložio niti rekao - kazao je Lendo. No, odavno je jasno da SDA i DF, koji dolaze u paketu, nitko od trenutačno oporbenih probošnjačkih stranaka u Federaciji BiH ne želi u društvu te da se traži kombinacija koja bi ih zaobišla u širokom luku. No, glavna zapreka takvom raspletu upravo je Lendo koji praktički blokira ustroj nove Vlade. I to otvoreno. Te se tako dovodi u još eksplicitniju poziciju od one u kojoj je bio Čavara. A Lendo pak za to do sada nije dobio ni "javnu opomenu". Niti se našao pod sankcijama. Doduše, Lendo, koji je vojnik, radi to po stranačkom nalogu s obzirom na to da SDA na taj način želi spriječiti da je se posve izbaci iz vlasti, a što bi onda vjerojatno dovelo i do unutarstranačkih turbulencija te njezina osipanja. Ne treba smetnuti s uma ni kako se do kraja ove godine očekuje održavanje stranačke konvencije na kojoj će se birati njihovo novo vodstvo. Istodobno, unutar stranaka tzv. osmorke većina je sprema raskinuti veze sa SDA i njegovim priljepkom DF-om, no postoje i otpori tome procesu u koji su uključeni igrači izvan političke arene koji stalno truju odnose u zemlji raznim prijetnjama oružjem i nasiljem te pokušavaju proizvodnjom straha od radikalizacije očuvati ovu stranku na vlasti. Iako je doslovno tek počeo teći rok za postizanje dogovora o izboru nove Vlade Federacije BiH, jasno je kako se, s obzirom na zakovane pozicije, bilo što može promijeniti u sljedećih oko 25 dana, kada formalno istječe rok za završetak ovoga posla. Istodobno, više dužnosnika međunarodne zajednice jasno je poručilo kako neće dopustiti blokiranje tog procesa te da Federacija BiH treba dobiti novu izvršnu vlast - Vladu. Nedvojbeno je to istaknuo američki veleposlanik u BiH Michael Murphy. - Pozorno pratimo što se zbiva i za bilo kakvu vrstu blokade smatrat ćemo odgovornima one političke lidere kojima je važniji osobni politički probitak od probitka njihovih glasača - izjavio je Murphy. Sličnu poruku je uime Europske unije političkim strankama u BiH poslao i voditelj Izaslanstva Europske unije u BiH Johann Sattler. Američki veleposlanik prozvao je SDA kazavši da je neprihvatljivo da sada za blokadama posežu oni koji su se ranije žalili na blokade. Time je očito aludirao na tvrdnje iz SDA da je HDZ BiH kočio uspostavu nove Vlade Federacije nakon izbora provedenih 2018., zbog čega je i dalje u tehničkom mandatu ona koja je izabrana još 2014. Murphy je istaknuo kako su političari uoči posljednjih izbora dali jasna obećanja o provedbi reformi i potpori euroatlantskom putu BiH i sada to trebaju provesti.
Hrvati protiv
- Pozvat ćemo ih na odgovornost. Već smo poduzimali konkretne mjere zbog antidaytonskog djelovanja i činit ćemo to opet ako bude potrebno - kazao je američki veleposlanik. Dulje se nagovješćuje kako bi prije nego istekne rok od trideset dana, a u međuvremenu se ne pronađe rješenje o imenovanju mandatara te izboru Vlade, mogao ponovno intervenirati međunarodni visoki predstavnik Christian Schmidt kako bi spriječio nastavak blokade. Hrvatske stranke odlučno se protive novim intervencijama smatrajući kako o političkim procesima trebaju odlučivati domaći akteri. Posebno su protiv slabljenja uloge Hrvata i "power sharing" aranžmana koji su definirani federalnim Ustavom koji je na snazi 30 godina oko uloge predsjednika i dvoje dopredsjednika.
