Na pragu smo žetve pšenice, a prema tvrdnjama ratara, prinosi su prilično loši ove godine. Prije svega zbog obilnih oborina u svibnju i nemogućnosti da se primjene sve agrotehničke mjere, izravno će se odraziti na prinos i kvalitetu samog zrna, piše Večernji list BiH.
Dogovor mlinara
Osnovni problem pred svaku žetvu kojim se špekulira je otkupna cijena pšenice. Tako se cijena u posljednje vrijeme formira na osnovi HT (hektolitarske mase 1000 sjemena), količine proteina, glutena i drugih parametara. Također, jedan od osnovnih parametara u određivanju cijena pšenice na burzama je cijena u okruženju (Srbija, Hrvatska i Mađarska) i dr. Međutim, ako se uzme da su ovi parametri za određivanje cijene donekle relevantni, jedan od najvećih problema kod nas je interni dogovor mlinara. “Mlinari bez ikakvih parametara i kretanja cijene pšenice u okruženju i burzama donose cijenu koju dogovaraju između sebe i stvaraju uvjete za ostvarivanje ekstraprofita. Imali smo interni sastanak mlinara gdje je dogovorena cijena od 25 do 27 feninga po kilogramu otkupljenje pšenice. Bez obzira na kvalitetu, cijene na burzama i okruženju, mlinari u RS-u, tj. Semberiji, već su dogovorili otkupnu cijenu”, navode iz Asocijacije poljoprivrednih udruga Semberije. Prema njihovim tvrdnjama, poljoprivredni proizvođači ostavljeni su na milosti mlinara koji će im uzeti pšenicu po cijenama koje ne mogu pokriti ni troškove proizvodnje, a kamoli nešto zaraditi. U RS-u u jesenjoj sjetvi 2018. godine zasijana je pšenica na oko 45.158 hektara, pri čemu je očekivana proizvodnja u ovoj godini 203.211 tona, odnosno vrijednost proizvodnje je 61,354.300 KM. Najveći očekivani prinosi su u regijama Gradiške, Bijeljine, Prijedora i Doboja i kreću se više od 4,5 t/ha, kažu iz Vlade RS-a.
Lošiji prinos
Od proizvedene pšenice roda 2019. godine najmanje 20 posto ili oko 40.000 tona bit će pšenica koju će otkupiti mlinsko-pekarske industrije. Po procjenama, u ovoj godini bi se, zbog loših vremenskih uvjeta, mogla očekivati manja proizvodnja za 4,5 posto u odnosu na 2018. “Prosječna proizvodnja pšenice u Republici Srpskoj u posljednjih 10 godina iznosi 155.000 tona, što je ispod količina koje su potrebne za zadovoljenje potreba mlinsko-pekarske industrije, koje se procjenjuju na 230.000 tona”, navode iz Vlade. Preporučena otkupna cijena pšenice roda 2019. u RS-u je cijena pšenice u Srbiji uvećana za troškove prijevoza. Svaka cijena ispod navedene razine išla bi na štetu domaćim proizvođačima. A kada je riječ o cijeni pšenice u Srbiji, ona je najskuplja u regiji. Kilogram pšeničnoga zrna prošlog tjedna iznosio je 0,39 KM do 0,40 KM, znatno više nego u BiH. Ovom cijenom pšenica u Srbiji dostigla je petogodišnji maksimum, što je suprotno stanju na drugim tržištima u okruženju. Nizak urod domaće pšenice i visoke cijene u susjedstvu mogli bi dovesti do povećanja cijena brašna i ostalih pekarskih proizvoda.•
