Da je na tržištu BiH hrana s tragovima genetičkih modifikacija prisutna već godinama, nije nikakva tajna. Te su činjenice svjesni svi, od zakonodavaca, preko proizvođača, trgovaca, do krajnjih kupaca, piše Večernji list BiH. Međutim, domaća javnost zapravo je prilično zbunjena tim terminom i svime što on označava. Osnovno načelo proizvodnje GMO-a je dodavanje novoga genetskoga materijala u genom organizma, što se zove genetički inženjering.
Autoimune bolesti
Genetičke modifikacije određenih kultura zapravo su ono što ih je i učinilo dostupnijima, masivnijima i hranjivijima te otpornijima na nametnike i bolesti. Nisu, naravno, sve genetičke modifikacije toliko korisne, neke, štoviše, mogu biti jako nepovoljne za ljudsko zdravlje. Nutricionistica dr. Amela Ivković O’Reilly navodi kako se negativni učinci genetički modificirane hrane ne vide prvih godina, međutim, njihov učinak je kumulativan. “Opasnost GM hrane ne vidimo trenutačno, možda ni za nekoliko godina, međutim, sigurno je da ona na dulje staze utječe na zdravlje i smanjuje imunitet organizma. Autoimune bolesti usko su vezane uz nekvalitetnu hranu koju jedemo”, kazala je. U borbi protiv suzbijanja genetički modificiranih organizama na policama u BiH napravljen je prvi korak naprijed prihvaćanjem jedinstvenog standarda za obilježavanje sve hrane bez genetičkih modifikacija. Na taj će način proizvođači koji proizvode ekološki moći svoje proizvode označavati kao non-GMO i kao takve ih plasirati na tržište. Takav proizvod koji je prošao sve inspekcijske nadzore bit će nešto skuplji, ali barem će kupac znati da je ono što kupuje zdravstveno sigurno za njega i njegovu djecu. S druge strane, zbog raznih manjkavosti inspekcija, razni uvozni proizvodi koji sadrže GMO i dalje su dostupni kupcima, i to bez markice koja bi kupca upozoravala na to. Rješenja za taj problem zasad nema na vidiku. Naša sugovornica nutricionistica Ivković O’Reilly ističe kako ima saznanja da je nakon poplava u BiH 2014. godine kao donacija uvezeno puno sjemenki GM žitarica koje su danas vjerojatno već u proizvodnji. Na stranici Agencije za sigurnost hrane BiH može se naći 31 kompanija kojoj je dopušteno koristiti GM soju u proizvodnji stočne hrane (http://www.fsa.gov.ba/fsa/
Organska proizvodnja
Amela Ivković O’Reilly preporučuje: “Hraniti se sezonski, kod provjerenoga prodavača i proizvođača, izbjegavati voće i povrće s drugih kontinenata koje je sigurno tretirano svačim i putem je izgubilo dobar dio nutritivnih vrijednosti. Podržavati organski uzgoj jer, što ga više ljudi podržava, to će dostupniji i povoljniji biti na taj način uzgojeni proizvodi. Što se mesa tiče, nabavljati samo meso životinja s ispaše, po mogućnosti planinske. Na kraju, paziti, kada se već kupuje u trgovinama, da se kupi proizvod koji ima certifikat da je organski proizveden jer to je trenutačno jedino jamstvo našim kupcima.
Budućnost bh. poljoprivrede, umjesto u nesigurnoj GMO proizvodnji, mogla bi biti u ekološkoj i organskoj proizvodnji i njezinu izvozu takvih vrlo traženih proizvoda na tržište EU. Čini se da je prvi korak prema tome edukacija našeg seljaka”, poručuje nutricionistica.
