Vodstvo HDZ-a 1990. na posljednjoj je sjednici Predsjedništva održanoj u Rami zaključilo kako na izbore ide samostalno za većinu razina vlasti. Osim za Predsjedništvo BiH i sredine u kojima su Hrvati malobrojni, poput RS-a. Predsjednik Ilija Cvitanović priželjkuje pluralizaciju hrvatske politike svjestan kako preostaje izboriti najvažniji cilj - izbornu reformu koja bi vodila prema jednakopravnosti Hrvata, piše Večernji list BiH.
Molim vas, objasnite zašto idete samostalno na izbore?
- Kao stranka sastavnica HNS-a, vodili smo nacionalno odgovornu politiku i kao takvi smo cijelo vrijeme bili na tragu temeljnih načela usvojenih kroz programske dokumente HNS-a. Nismo odstupali od onih ciljeva radi kojih je HNS utemeljen kao krovna organizacija. Temeljni ciljevi u borbi za nacionalnu poziciju, legitimno predstavljanje te ustavnu i političko-institucionalnu ravnopravnost s druga dva naroda bili su i ostali "conditio sine qua non" smisla postojanja HNS-a kao takvog. Iako su postojala brojna iskušenja, prigovori na rad HNS-a, raspoloženje dijela stranačkog vodstva koje je smatralo da HDZ 1990. treba napustiti HNS iz različitih razloga, izdržali smo biti konstruktivan čimbenik i svojim doprinosom pojačali borbu za hrvatske nacionalne ciljeve u BiH. Osobno sam smatrao da je to nacionalno odgovorna politika, što se i potvrdilo. HNS, kao najveća politička forma okupljanja Hrvata u BiH, koji reprezentira 98% izborne volje Hrvata u BiH, nije uspio pozitivno okončati proces reforme Izbornog zakona u BiH. To svakako ne znači da je taj proces završen i da je sve bilo uzaludno. Otvorili smo hrvatsko pitanje do kraja i tu je najveća zasluga HNS-a BiH. Zaključak o samostalnom nastupu HDZ-a 1990. na ovim izborima ondje gdje za to postoje uvjeti, gdje takvim pristupom ne ugrožavamo izborni rezultat stranaka s hrvatskim nacionalnim predznakom, a samim time i hrvatsku nacionalnu poziciju, također smatramo nacionalno odgovornim pristupom. Demokratizacija i konkurentsko natjecanje, a ne nacionalno zbijanje tamo gdje za to nema potrebe, otvara prostor izboru najboljih među nama. Tamo gdje je to nužnost, kao što su Tuzlanska, Zeničko-dobojska, Unsko-sanska i Sarajevska županija, kao i pozicija hrvatskog člana Predsjedništva, ostajemo otvoreni za dogovor o modalitetima zajedničkog nastupa svih stranaka okupljenih oko HNS-a.
Načelnik Prozor-Rame i član Predsjedništva HDZ-a 1990. Jozo Ivančević ne slaže se sa smjerom kojim vaša stranka ide, odbio je doći na sjednicu Predsjedništva. Kako to komentirate?
- Na sjednici Predsjedništva HDZ-a 1990. jedino se kolega Ivančević nije pojavio, a svoje nezadovoljstvo i stav izrazio je posredstvom medija. Volio bih da je nazočio sjednici i da je s nama podijelio svoja razmišljanja. Već sam komentirao njegov pristup i izrazio žaljenje zbog toga. Žao mi je što kolega Ivančević ima takav stav i što ne želi razumjeti delikatnost političkog trenutka u kojem se nalazi hrvatski narod u BiH. Moj izbor je bio da, kao druga po snazi politička stranka unutar hrvatskog naroda u BiH, vodimo nacionalno odgovornu politiku i kao takvi budemo za "zelenim stolom", gdje se vode pregovori o sudbini hrvatskog naroda u BiH. Kudikamo bi, meni osobno, ali i stranci koju predvodim, bila ugodnija uloga klasične oporbe koja samo kritizira ono što vladajuća stranka radi ili ne radi, ali nisam želio dopustiti da se tako povijesno važni pregovori za hrvatski narod u BiH događaju bez našeg sudjelovanja. Smatram da smo time pokazali nacionalnu odgovornost, a ne bilo kakav poltronizam, kako to kolega Ivančević insinuira. Žao mi je što to ne vidi i ne razumije na takav način kao čovjek koji dugo politički djeluje u BiH te što ne primjećuje kako se tektonske promjene na političkoj sceni u RH radi Izbornog zakona u BiH događaju i da je svakako važno imati potpunu nacionalnu koheziju u BiH oko toga. Mi smo demokratska stranka i sloboda mišljenja je dopuštena, ali mi je žao što će njegova izjava poslužiti kao smokvin list onim politikama koje se vesele našoj daljnjoj nacionalnoj destrukciji.
Što je prevagnulo da se HNS odluči izaći na izbore unatoč neustavnom Izbornom zakonu?
- Pregovori oko reforme Izbornog zakona trajali su dugo, a svi smo se nadali da bi se dogovor mogao postići, osobito jer postojeći Izborni zakon, čije je odredbe Ustavni sud BiH proglasio neustavnim i suspendirao zbog neprovedbe te odluke, ne pruža valjan pravni okvir za okončanje izbornog procesa. Sadašnji Izborni zakon ne posjeduje odredbe na osnovi kojih bi se popunilo Dom naroda FBiH. Razmišljanja o bojkotu izbora više su bila izraz demonstracije našeg nezadovoljstva ponašanjem bošnjačkih sugovornika u pregovorima o reformi Izbornog zakona, nego ciljana namjera jer mi doista smatramo da izbori po ovim pravilima nisu trebali biti ni raspisani. Međutim, kada visoki predstavnik i drugi međunarodni autoriteti u državi, koja je, po svemu sudeći, međunarodni protektorat, kažu da će izbori biti održani bez obzira na to kako se okončali pregovori o reformi Izbornog zakona, jasno vam se sugerira da će, što god učinite, "biti onako kako su oni zamislili". U tom smislu je ogromna, rekao bih, presudna odgovornost međunarodne zajednice i visokog predstavnika koji ima neograničen mandat. Kada ponudite desetak različitih modela kako riješiti problem legitimnog predstavljanja, a sve te prijedloge bošnjački pregovarači odbiju, pritom ne nudeći ni jedan svoj prijedlog, onda vam bude jasno da bošnjačka politička elita, ohrabrena stavovima nekih svjetskih centara moći, zapravo ne želi dogovor. To što je ponuđen niz alternativnih rješenja, a koja su listom odbijana, jasno etiketira odgovorne za propast pregovora, a vidimo da se, prema izvješću visokog predstavnika u UN-u, prstom upire u Hrvate kao kočničare reformskih procesa u BiH. Onda se sjetite svih alijansi, platformi, smijenjenih dužnosnika, svih retrogradnih procesa kojima je slabljena hrvatska pozicija u BiH pa si postavite pitanje ima li smisla bojkotirati izbore, osobito gdje Hrvati žive izmiješani s drugim narodima, kao, primjerice, na prostorima središnje Bosne. U takvim okolnostima pravo je pitanje ima li smisla izlaziti na izbore gdje je izborni inženjering legaliziran. Ima, poslat ćemo jasnu poruku da smo tu i da nas žive neće pokopati.
Željko Komšić najavio je ponovnu kandidaturu za mjesto hrvatskog člana Predsjedništva, kako to komentirate?
- Potpuno neočekivano bilo bi da su on i njegova stranka odlučili drugačije. To je politička družina kojoj je cilj konačni obračun s Hrvatima kao političkim narodom u BiH. Politički mazohizam koji je Komšić etablirao u političkom prostoru BiH jasno detektira njegove osnovne političke ciljeve. Komšić uživa u političkom obeščašćivanju naroda kojemu pripada, barem po plači koju prima. Svoju kandidaturu obrazložio je riječima: "… ne smijem sada stati" i "… u Predsjedništvu mora biti 2:1 za BiH". Da mi je samo znati kuda je to pošao on i BiH s njim pa da ne smije stati. Teza da su Bakir i SDA zajedno s njim taj tim koji igra za BiH možda je i točna, ali BiH kao ideju koju je Bakirov otac sistematično razradio i predstavio kroz strateški politički dokument muslimana/Bošnjaka u BiH, a to je izgradnja države po mjeri bošnjačkoga naroda. Taj tim "2:1 za BiH" to je navodno građanstvo koje stranke lijeve provenijencije u BiH promoviraju. Komšiću je partner, kako on to kaže, u izgradnji moderne građanske države lider najveće bošnjačke nacionalne stranke u BiH i to bi trebala biti politička ideja koju bi Hrvati u BiH trebali prihvatiti i solidarizirati se s njom. Takav politički koncept, koji uzurpator na mjestu hrvatskog člana Predsjedništva pokušava izboriti, izravan je nasrtaj na daytonsku, odnosno washingtonsku ustavnu koncepciju BiH. Njegova kandidatura je antidaytonsko djelovanje koje podriva ravnotežu uspostavljenu kroz mirovne pregovore za okončanje sukoba u BiH, a međunarodni akteri u BiH to ne žele vidjeti. Neravnopravnost Hrvata u BiH te kontinuirani pokušaj dekonstituiranja, nepravda o kojoj govorimo izvorište je stalnih kriza u BiH. Hrvati su zainteresirani graditi državu po mjeri triju konstitutivnih naroda i ostalih građana, ovakva država kakvu nam Bakir i Komšić nude tamnica je hrvatskog naroda i to ne možemo prihvatiti. Uostalom, politički rezultati rada Željka Komšića su otužni i poražavajući. Što je taj čovjek uradio, čime je opravdao toliko povjerenje čak tri puta veće od rezultata svoje stranke. Njegova osobna iskaznica i politička agenda koju nudi je sijanje straha kod svog biračkog tijela, plašeći ih podjelama, navodnom hrvatsko-srpskom zavjerom o razvaljivanju države i slično igrajući na emociju prosječnog bošnjačkog birača. Pompoznim izjavama o okretanju strojnice prema Hrvatima, nabijanju hrvatskih političkih dužnosnika na kolac te stalnim zazivanjem sukoba dobio je toliku podršku bošnjačkoga biračkog tijela, a da nije učinio ništa ni za državu ni za narod. Rezultati njegova rada su prazan papir, a posljedice nikada veća politička kriza u državi i nikad više udaljeni politički stavovi među narodima. Političko Sarajevo i Željko Komšić grobari su moguće BiH.
Očekujete li da će pregovori o reformi Izbornog zakona biti nastavljeni te hoće li se konačno uspjeti postići dogovor i kada?
- Naša misija je borba za političku, institucionalnu i ustavnu ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH, prije svega, opredmećenu kroz legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda. Očekujem da pregovori budu nastavljeni i da se postigne rješenje koje će zadovoljiti postavljene kriterije. Mi nećemo odustati dok se hrvatski narod ne bude osjećao ugodno i do kraja ravnopravno u svojoj državi. O rokovima mi je jako teško govoriti jer svjedočimo činjenici kako je hrvatski pregovarački tim iznio niz prijedloga mogućih rješenja, a svi su odbijeni iako se činilo da smo vrlo blizu postizanja dogovora o izbornoj reformi. Posljednjih dana čujemo različite modele kako riješiti hrvatsko pitanje u BiH. Novinari me često pitaju o ideji rehabilitacije Herceg Bosne ili osnivanja "trećeg entiteta" kao sinonima za neriješeno nacionalno pitanje i modela za ostvarenje nacionalne ravnopravnosti. Mi se zalažemo za institucionalnu ravnopravnost hrvatskoga naroda u BiH i načelo legitimnog predstavljanja. To je moguće postići i bez novih teritorijalnih aranžmana, ali vidimo da postoji nespremnost kod bošnjačkog političkog vodstva da se napravi bilo kakav iskorak u tom smislu. Neriješeno hrvatsko pitanje u BiH nije od jučer otvoreno, mi se s tim procesima nosimo barem posljednjih 25 godina tražeći odgovore kako izboriti status ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH. Pa ipak, želim vjerovati da će pregovori o reformi Izbornog zakona biti nastavljeni te da će imati pozitivan ishod.
Kakva je odgovornost međunarodne zajednice za nepostizanje dogovora o reformi Izbornog zakona?
- Naravno da postoji, ne želim tražiti alibi za neuspjeh lidera političkih stranaka u pregovorima o reformi Izbornog zakona, ali realno, domaćim akterima ostavljeno je da se dogovaraju o korekciji nekog rješenja koje je nametnula međunarodna zajednica. Barryjevi amandmani na Izborni zakon proizvod su međunarodne zajednice. Model raspodjele izaslanika u Dom naroda rješenje je iz Barryjevih amandmana. Potpuno isti scenarij gledali smo i oko donošenja novog mostarskog Statuta, gdje je problem nastao također intervencijom Ureda visokog predstavnika. Punih 13 godina tražilo se rješenje kako osigurati izborni proces u gradu na Neretvi, odnosno uskladiti Statut s odlukom Ustavnog suda. Opet smo dogovor postigli tako što je hrvatski pregovarački tim pristao na kompromisno rješenje usvajajući Statut koji nema ni jedna druga jedinica lokalne samouprave u BiH. Zašto visoki predstavnik takav Statut nije nametnuo i u Travniku? Zašto Izetbegović ne želi prihvatiti ista načela koja mu odgovaraju u Mostaru i u pregovorima oko reforme Izbornog zakona? Gdje su tu principijelnost i politička korektnost? Tu, prije svega, vidim odgovornost međunarodne zajednice i Ureda visokog predstavnika koji na pristran i na vrlo selektivan način "drže ljestve" većinskom narodu u BiH, a krivcima označavaju one koji traže ista rješenja. BiH ne može uspjeti kao država i društvo kada politika međunarodne zajednice nema konzistentan stav i jednak pristup istim društvenim i političkim fenomenima. Teško je u tako neravnopravnoj utakmici, s pravilima postavljenim na način koji "ide na ruku" jednoj strani, igrati poštenu utakmicu. Uostalom, u pregovorima oko reforme izbornog zakonodavstva neuralgične točke smo detektirali. Visoki predstavnik može spriječiti krizu ako to želi.
Je li Republika Hrvatska dovoljno učinila u ovom procesu - premijer, predsjednik? Kako komentirate njihove istupe?
- Institucije predsjednika države i predsjednika Vlade RH učinile su mnogo, svaka na svoj način, kada su u pitanju pregovori oko reforme Izbornog zakona u BiH. Bez obzira na neuspjeh ovih pregovora, slobodan sam konstatirati kako ne bismo hrvatsko pitanje u BiH uspjeli staviti na dnevni red i do kraja ga otvoriti i pred domaćom i pred međunarodnom javnosti bez podrške institucija iz RH. Dugo smo čekali da svi relevantni politički akteri u RH imaju nepodijeljen stav oko hrvatskog pitanja u BiH i gdje svi na jednak način govore kako je ustavna obveza RH skrbiti o Hrvatima u BiH te da je nacionalni interes Hrvatske sačuvati nacionalnu poziciju Hrvata u BiH. Unatoč tako snažnoj podršci predsjednika države i premijera, nismo uspjeli okončati ovaj proces s pozitivnim ishodom. Štoviše, RH se optužuje da se miješa u unutarnja politička pitanja u BiH te da su narušeni međudržavni odnosi s BiH. Pitanje Izbornog zakona i načela legitimnog predstavljanja jest pitanje političkih odnosa Hrvata i Bošnjaka. Nespremnost političkog vodstva Bošnjaka da se postigne dogovor oko reforme Izbornog zakona te da se prestane s izborom nelegitimnih političkih predstavnika Hrvata u BiH, kao i prestanak majorizacije hrvatskog naroda u BiH jest najvažniji vanjskopolitički nacionalni interes Hrvatske i očekivana je reakcija iz RH. Bošnjaci se identificiraju s BiH, ali oni to nisu. BiH je puno više od toga, tako da stavovi koji dolaze iz RH ne narušavaju međudržavne odnose niti predstavljaju miješanje u unutarnje stvari BiH onako kako to Bošnjaci vide i doživljavaju. Političko Sarajevo uvijek će naći stotinu razloga da optuži nekoga drugog za neuspjeh ovih pregovora te istodobno sve nastoji zaustaviti.
Odbacujete mogućnost da HDZ 1990. bude dio zajedničkih lista na svim razinama s HDZ-om BiH, odnosno strankama okupljenima oko HNS-a?!
- Vrlo smo jasno naglasili da ćemo tamo gdje je hrvatska nacionalna pozicija ugrožena, odnosno gdje postojanje više stranačkih lista s hrvatskim predznakom može ugroziti nacionalnu poziciju hrvatskog naroda tražiti modalitete kako ostvariti zajednički nastup svih stranaka pod okriljem HNS-a. U onim izbornim jedinicama gdje takva vrsta ugroze ne postoji, postavlja se pitanje zbog čega bismo to na takav način radili. Nitko ne bi bio sretniji od mene da smo pregovore o Izbornom zakonu očekivano priveli kraju. Tada bi bio otvoren prostor i mogućnost slobodnog te demokratskog natjecanja na svim razinama. Međutim, racionalno pitanje je zbog čega bismo pravili jednu listu u onim izbornim jedinicama gdje ne postoji mogućnost izbornog inženjeringa. Što će nam jedna lista u Širokom Brijegu, Čitluku, Čapljini, Vitezu ili Livnu? To bi bilo jednoumlje protiv kojega se borimo. Onda bismo svi mogli biti u jednoj stranci i ne postavljati ova pitanja. U Vitezu, recimo, bez HDZ-a 1990. danas Hrvati ne bi imali načelnika, a sve ovo što HDZ svojim postupcima i u Vitezu, i Busovači, i Travniku i Jajcu trenutačno radi je nešto protiv čega se mi kao stranka borimo. Iako smo u središnjoj Bosni omogućili formiranje Vlade SBŽ-a, ne znači da smo suglasni s onim što se događalo u toj županiji, naprotiv, ovaj put ćemo sigurno razgovarati značajno drugačije te, ako netko bude trebao našu podršku, itekako ćemo voditi računa da je može dobiti tek kada ocijenimo da je riječ o osobama koje nisu prodavale nacionalne interese radi svojih osobnih interesa i koje zaista nisu upravljanje javnim resursima shvatile kao trošenje vlastitoga novca i to će vrijediti za sve u buduće, pa i za naše kadrove. U svim tim županijama bit ćemo najglasniji kritičari svih tema koje nemaju nacionalni karakter i samostalno izlazimo na izbore. Mi kao stranka postojimo zato što se ne slažemo oko svih politika koje najveća hrvatska politička stranka u BiH provodi. Naravno, oko svih onih važnih nacionalnih tema težit ćemo svehrvatskoj nacionalnoj koheziji, ali postoje i one teme gdje želimo biti snažna kritika i korektivni element politici HDZ-a BiH. Želimo kritizirati i ponuditi drugačije politike od onih koje imamo sada, a za koje su odgovorni kadrovi koje je hrvatski narod birao, a ne netko drugi. Ne želimo dopustiti različitim stranačkim mešetarima na različitim razinama vlasti da pod krinkom hrvatskog zajedništva i potrebe za okupljanjem pod kapom HNS-a zloupotrebljavaju tu situaciju i da to nitko ne dovodi u pitanje. Naravno da nam smetaju klijentelizam i stranačko zapošljavanje, korupcija i kriminal te zloupotrebe nositelja određenih dužnosti, a koje proizlaze iz činjenice uvjerenja da ne postoji nitko tko će te stvari pitati i kritizirati. Hoćemo i pitati i kritizirati, zbog toga želimo izaći pred ljude i reći kako mogu birati između ovih koje ste vidjeli kako upravljaju i vladaju i nas koji smo na sve propuste i nedostatke takvog vladanja upozoravali.
Što ćete ponuditi na sljedećim izborima, gdje sebe vidite?
- O listama i načinu na koji ćemo pristupiti ovom izbornom procesu odlučit će središnja tijela stranke. Još uvijek je rano o tome govoriti, ali javnost ćemo navrijeme upoznati o svim važnim pitanjima ove izborne kampanje, kao i svim našim kandidatima koji će predstavljati naše liste. Ciljevi moraju biti usmjereni na to da se kao nacionalna stranka pojavimo u svim onim sredinama u kojima Hrvati kao narod žive i politički djeluju. Upozoravat ćemo na loše politike koje su se vodile u prethodnom razdoblju i svom narodu ponuditi kvalitetnu alternativu. Moramo uvjeriti birače da izađu na izbore, kao i da iskoriste svoju mogućnost glasovanja iz inozemstva te da je ostanak kući i neiskorištavanje svog građanskog i političkog prava najgori mogući izbor. Kao predsjednik stranke prihvatit ću biti kandidat na bilo kojoj listi za koju stranačka tijela HDZ-a 1990. procijene da će biti najkorisnije. Kako izlazimo samostalno u ovaj izborni proces, vjerojatno će biti stav da predvodim neku od lista za Parlamentarnu skupštinu BiH. Međutim, ne prejudicirajmo stavove stranačkih tijela, o svemu će javnost navrijeme biti upoznata.
Navodno je vodstvo "devedesetke" prepustilo mladima prvih pet pozicija na listama, stranka je također podmlađena i puno je novih mladih ljudi koji će nositi HDZ 1990. Kakva je to poruka?
- Nakon posljednjeg stranačkog sabora HDZ-a 1990. stranku smo u potpunosti otvorili za nove ideje, vizije i ljude koji žele politički djelovati, nudeći im okvir kroz našu stranku da takve ciljeve i ostvaruju. Sekvenca današnjih društveno-političkih pogleda mora se bazirati na temeljnoj postavci kako su prošla vremena stranačkih plemena i njihovih poglavica, a kako dolaze vremena osoba, akademski obrazovanih ljudi koji su visoka znanja stjecali u Zagrebu, Splitu, Sarajevu, Mostaru…, a neki su se profesionalno usavršavali i u inozemstvu. S ponosom mogu istaknuti kako novi ljudi čine novi HDZ 1990. Upravo me veseli činjenica kako su, nakon provedenih unutarstranačkih izbora, izaslanici s pravom glasa prepoznali taj novi potencijal i dali podršku upravo mlađim kadrovima u želji i nastojanju da baš oni mogu mijenjati stvari nabolje te dati stranci novi polet i energiju. Kako je stranka organizirana po teritorijalnom načelu, u općinskim organizacijama također imamo veliki broj osoba koje do sada nisu obavljale nikakve stranačke ili političke uloge i tu stojimo na tragu one političke matrice kako je došlo vrijeme za nove ljude. Samo oni, nošeni elanom, entuzijazmom i novom energijom mogu unijeti promjene u našu surovu svakodnevicu. Ovdje ne želim ponavljati one mantre kojima se uvijek maše pred izbore, kako su "mladi naša budućnost". Mi u HDZ-u 1990. kažemo: "Mladi su naša sadašnjost i zalog bolje budućnosti". Treba im dati priliku te, kako rekoste, točno je, mladi ljudi će imati veliki prostor na našim listama.
Rekli ste da ćete biti na listi za Parlament, znači li to da nećete biti kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva?
- Mi smo rekli da ćemo kao stranka samostalno nastupiti na ovim izborima, osim na onim razinama gdje je pozicija hrvatskog naroda ranjiva i ugrožena. Izborni inženjering koji koriste političke elite bošnjačkoga naroda u BiH onemogućava nam slobodu natjecanja i demokratizaciju hrvatskog političkog prostora. Ni ja ni moja stranka nećemo biti ti koji će umanjivati moguće izglede za izbor legitimnog člana Predsjedništva iz reda hrvatskoga naroda. Dakle, mi ćemo podržati kandidata kojega stranke okupljene oko HNS-a kao krovnog političkog foruma hrvatskog naroda u BiH predlože. Ne bih želio u ovom trenutku špekulirati o tome.•
Imenjače,vas neće,neznam šta će biti sa nas ( RS)