Objavom rezultata ovogodišnjih općih izbora za županijske skupštine iskristalizirala se politička situacija u brojnim dijelovima Federacije BiH, no postoje i oni u kojima je jasno kako će se za sve buduće procese, a pod tim se na prvom mjestu podrazumijeva ustroj novih vlada, tražiti rješenja kroz pregovore, negdje između političkih suparnika, a drugdje između legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda, piše Večernji list BiH.
Važnost županije
Kada je riječ o Srednjobosanskoj županiji, jednoj od onih koje u geografskom, a posebice političkom smislu, čine kralježnicu Federacije, kao i prostor u kojem se s iznimnom pozornošću gleda na dugoročne odnose Hrvata i Bošnjaka, hrvatske su političke opcije uspjele u namjeri dobivanja ukupno 11 mandata, a što će im omogućiti prilično jasnu i stabilnu poziciju u kontekstu legitimnog političkog predstavljanja u novoj županijskoj Vladi. HDZ - HNS osvojio je 9, a HDZ 1990. - HSP HB i BiH dva mandata. S obzirom na to da je za izglasavanje nove Vlade u Saboru potrebna dvotrećinska većina, odnosno 20 ruku od ukupno 30, jasno je kako se bez hrvatskih stranaka, prvenstveno HDZ-a BiH, kao stranke koja nosi i većinski legitimitet Hrvata, neće moći povući potez u smjeru ustroja nove izvršne vlasti županije. Kada je riječ o bošnjačkim političkim opcijama, u Sabor ulaze SDA s 11, SDP s četiri te DF i NiP s po dva mandata. U kontekstu kadrova na listama koji će biti budući zastupnici Sabora Srednjobosanske županije, kod HDZ-a - HNS-a najveći broj glasova osvojio je general HVO-a Ilija Nakić, dok je kod SDA to Tahir Lendo, inače županijski premijer u mandatu od 2018. do 2022. Uspostava vlasti u ovoj županiji zasigurno će biti vezana i uz daljnje političke procese u njezinoj "zrcalnoj" županiji - Hercegovačko-neretvanskoj, a koja također sa SBŽ-om dijeli niz specifičnosti, počevši od ustavnih rješenja pa do političke zbilje. I u HNŽ-u je, naime, potrebna dvotrećinska potpora za ustroj Vlade, a riječ je o županiji u kojoj postoji prednost hrvatskih političkih opcija u pogledu mandata.
Kakav rasplet čeka Unsko-sansku županiju, jednoj od politički zanimljivijih kada je riječ o skupštinskim većinama i u kojoj dulje vremena postoje politička previranja, i nakon ovih izbora prilično je nejasno. Naime, nakon objave službenih rezultata izbora za ovu županiju SDA i NES došli su u izjednačenu poziciju s po osam mandata u budućem sazivu Skupštine, a koja inače ima 30 zastupnika.
Uime ovih dviju političkih opcije u Skupštinu, među ostalima, ulaze i njihovi najsnažniji županijski kadrovi. Uime SDA tako će u Skupštinu s najvećim brojem glasova Jasmin Musić, inače predsjednik Kluba SDA u Skupštini Unsko-sanske županije u mandatu od 2018. do 2022., dok je kod NES-a najviše glasova dobio Mustafa Ružnić, županijski premijer u mandatu od 2018. do 2022.
Niz stranaka
Mandat koji je iza nas može se označiti kao vrijeme nestabilne skupštinske većine, a prema svemu sudeći, u ovom mandatu bit će potrebno veliko političko umijeće za osiguranje dovoljne potpore. Hoće li tu osnovu većine ponovno činiti NES i SDP ili će pak ovaj put to biti SDA, ostaje za vidjeti. U svakom slučaju, u Skupštinu su, uz ove dvije političke opcije, ušli i SDP, DF/GS i Pomak s po tri zastupnička mandata, NiP s dva te Laburisti BiH, SBiH - SPU - Stranka penzionera i Naša stranka s po jednim mandatom.
