Od podnošenja zahtjeva za članstvo u EU, preko organizacije znanstvenih skupova s međunarodnim sudjelovanjem pa do lobiranja u institucijama Europske unije za usmjeravanje pozornosti prema BiH i njezinim specifičnostima, a u kontekstu potrebe za ubrzanjem europskog puta - hrvatska se politička i akademska zajednica u BiH do sada u više navrata pokazala kao najiskreniji zagovaratelj europskog i euroatlantskog puta države, piše Večernji list BiH.
Konsocijacija i predstavnička demokracija, kao neke od temeljnih vrijednosti na kojima počiva Europska unija, u srži su zahtjeva hrvatske strane kada je riječ o BiH - državi koju mnogi vide kao Europu u malom, odnosno reprezentativnom primjeru suživota koji, kao pretpostavku, mora imati međusobno uvažavanje.
A da su na pravom putu, Hrvati znaju, između ostalog, i na temelju odluka koje je EU donosio u kontinuitetu - od izjavu u Bruxellesu 2013., kojom su se, pod medijacijom predstavnika EU-a, domaći lideri iz BiH obvezali da jedan narod drugome neće birati predstavnike, preko rezolucija Europskog parlamenta koje govore o legitimnom zastupanju pa do nedavno usvojenog Strateškog kompasa EU-a, pri čemu je, a na prijedlog Hrvatske, u dijelu koji se referira na BiH istaknuta ravnopravnost konstitutivnih naroda.
Poštivanje presuda
Hrvati na putu prema EU traže poštivanje temeljnih odrednica koje proistječu i iz Ustava BiH, ali i zakonskih odluka, upućujući, između ostaloga, i na jasan zahtjev Europske komisije koja je u svojem mišljenju o BiH definirala 14 prioriteta, a jedan od njih je vladavina prava.
Mišljenje identificira 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Europskoj uniji, a upravo su hrvatski politički predstavnici pokazali najsnažniju volju kako bi se prioriteti ispunili, počevši od inzistiranja na provedbi odluka domaćeg zakonodavstva, kao što je presuda Ustavnog suda BiH, pa do prijedloga koji uvažavaju i presudu Međunarodnog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Više prijedloga izmjena izbornog zakonodavstva koji su do sada poslani u optjecaj dokaz su tomu.
Hrvatski kadrovi u institucijama vlasti, počevši od Parlamenta BiH pa do pojedinih ministarstava, najviše su uradili kako bi se pitanje europskog puta ubrzalo, a to je kontinuitet politike čije smo odrednice jasno vidjeli i u veljači 2016. godine, kada je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović na tadašnjoj poziciji predsjedatelja Predsjedništva BiH predao zahtjev za članstvo, čime je taj dan za BiH postao dan od povijesnog značaja.
Svjestan izazova i kriterija koji stoje pred našim društvom u europskim integracijama, HDZ BiH pozvao je i poziva političke dužnosnike na konstruktivan dijalog i suradnju kako bi BiH što skorije dobila kandidacijski status koji nam je danas prijeko potreban. Važan element europske i američke diplomatske misije u BiH na političkom planu svakako je mostarski sporazum koji je trebao otkočiti političke procese u zemlji, a koji je, između ostaloga, jasno naglasio i načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. Na tragu toga sporazuma, koji je nastao kao plod medijacije EU-a i SAD-a, hrvatski su predstavnici izradili prijedloge izmjene Izbornog zakona, no oni, nažalost, nisu naišli na odobravanje među bošnjačkim partnerima.
Znanost i gospodarstvo
Na znanstvenoj razini hrvatske su institucije u BiH napravile konkretne korake kako bi se oko europske budućnosti BiH postigao što širi konsenzus. Godinama se u Neumu održavaju znanstveni skupovi s međunarodnim sudjelovanjem, a ove godine, u organizaciji Sveučilišta u Mostaru, Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH i sveučilišta iz Republike Hrvatske, održana je konferencija "Razvezivanje čvora - BiH na putu prema članstvu u EU i NATO savezu". U fokusu svih do sada održanih konferencija upravo je epitet "europski", naglašavajući potrebu okupljanja svih različitosti koje karakteriziraju multietničko društvo kao što je bosanskohercegovačko, oko europskog puta zemlje.
Istodobno, na gospodarskom planu Hrvati u BiH najsnažnija su spona i element povezivanja u kontekstu europskih pretpristupnih sredstava, i to upravo preko Republike Hrvatske koja snažno lobira za one projekte od kojih će koristi imati brojne lokalne zajednice u BiH. Na nedavnom sastanku rukovodstva HDZ-a BiH i Vlade RH upravo je naglašena potreba za iskorištavanjem europskih sredstava kroz projekte na kojima će sudjelovati općine i gradovi iz obiju država. Navedeni primjeri dokaz su snage kohezivnog elementa hrvatskog naroda u BiH, koji na svim razinama, od političke pa do ekonomske, pokazuje kako beskompromisno traži što skoriji ulazak bh. društva u obitelj suvremenih, demokratskih i prosperitetnih europskih država.
