Čelništvo Hrvatskog narodnog sabora BiH danas će praktički dati smjernice te odrediti tempo za uspostavu novih vlasti na svim razinama - od županija, preko Federacije BiH do države Bosne i Hercegovine te udjela koji će Hrvati imati u institucijama Republike Srpske, što uvelike ovisi i o izbornome rezultatu za hrvatskog potpredsjednika ovoga entiteta, piše Večernji list BiH.
Iako je najavio kako će do kraja ovoga tjedna početi razgovore s predstavnicima političkih stranaka, čelnik HNS-a BiH Dragan Čović sazvao je sjednicu Predsjedništva ovoga političkog saveza koji je u različitim aranžmanima nastupao na posljednjim općim izborima, ovisno o razinama vlasti.
Minimum očekivanja
Pa ipak, predstavnici stranaka koji su i odvojeno nastupali od vodećeg HDZ-a i većine drugih stranaka HNS-a BiH na posljednjim izborima zauzet će zajednička stajališta oko minimuma očekivanja koja Hrvati imaju pri uspostavi novih vlasti na svim razinama. Najprije im rezultati izbora apsolutno daju za pravo reći kako se u zemlji ne može uspostaviti vlast jedino bez ovoga bloka stranaka. To pokazuju i brojke jer su hrvatske stranke koje čine dio HNS-a BiH uspjele dobiti čak 110 mandata od ukupno 512, koliko ih se izravno biralo u skupštine i zastupničke domove. To praktički znači da one predstavljaju petinu svih mandata, a najveća pak snaga izvire iz dvaju domova naroda, za koje još nije napravljen izračun kako se biraju, no očekuje se još najmanje dvadesetak mandata. No, kada se napravi presjek glasovanja hrvatskih birača, onda su stranke okupljene oko HNS-a osvojile vjerojatno nikada više glasova, a napose mandata. Procjenjuje se kako je riječ o više od 95 posto hrvatske političke volje. Unatoč toj vrlo relaksiranoj poziciji, do sada se iz ovoga bloka stranaka još nisu izjašnjavali koga će imati za partnere iz srpskog odnosno bošnjačkog bloka, osim tek načelnog iznošenja stajališta kako će to biti one političke opcije koje su izborni pobjednici među ta dva naroda. Među bošnjačkim političkim blokom najviše glasova osvojio je SDA, no njegova se potpora unutar toga naroda kreće oko 30 posto. Istodobno, probošnjačka oporba predvođena SDP-om i Narodom i pravdom ima gotovo identičan omjer potpore ovoga naroda. Kod Srba je SNSD s koalicijskim partnerima dobio više od 50 posto glasova ovoga naroda. I dok HNS BiH, kao suvereni i jedini pobjednik, neće birati partnere, očekuje se ipak kako će za nova višenacionalna partnerstva zatražiti ispunjavanje uvjeta koji se ponajprije odnose na reforme u zemlji, rješavanje ustavno-izbornih prijepora, problema s preglasavanjem, načinom donošenja odluka, ali i pitanjima povezanim s velikim javnim radovima te članstvom u Europskoj uniji i NATO savezu. Izborna i ustavna reforma mora adresirati, odnosno obvezati partnere s bošnjačke strane da će zaustaviti eksperiment s četverostrukim nametanjem Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva dominantno glasovima Bošnjaka. Upravo je taj slučaj teško zatrovao odnose političara, ali i dvaju naroda, čime se potiče nepovjerenje.
U tom kontekstu valjalo bi i preciznije urediti nadležnosti Federacije BiH i županija koje su također često mjesto spoticanja u odnosima u Federaciji BiH.
Podjela nadležnosti
Izmjenama Ustava i Izbornog zakona mora se zaustaviti nastavak tog eksperimenta na štetu Hrvata, a s tim otkloniti i diskriminaciju manjina u postupku biranja za najviše pozicije u državi sukladno traženjima iz presuda Europskog suda za ljudska prava. Mora se inzistirati i na sprječavanju drugih vrsta manipulacija, ne samo u federalnom nego i u entitetu RS s izborom predsjednika, ali i izaslanika u Vijeću naroda. Uz to, važno je inzistirati da u raspodjeli kolača hrvatska područja ne budu zapostavljena prilikom velikih javnih investicija. Važan segment za nove vlasti, a za što su ponajviše zainteresirani Hrvati jest ubrzanje europskog i puta prema NATO savezu. •
