Ovoga tjedna navršilo se šest godina od kada je BiH, u najvećoj mjeri zaslugom hrvatskih političkih predstavnika, podnijela zahtjev za dobivanja statusa kandidata u Europskoj uniji, a tom prilikom tadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović jasno je uputio na povijesni značaj približavanja BiH, zemlje ravnopravnih, konstitutivnih naroda, europskoj obitelji suvremenih demokratskih država.
Piše: Dario Pušić - Večernji list
Danas, šest godina poslije, Hrvati ponovno dokazuju kako su predvodnici europskih vrijednosti u državi koja ima aspiracije postati članicom Unije, upućujući na poštivanje svih onih europskih standarda, kao i temeljnih ustavnih načela na kojima počiva BiH kao višenacionalna država. Hrvatski narodni sabor, koji danas na zasjedanju u Mostaru okuplja više od 630 hrvatskih izaslanika, od općine do države, u izvršnim i zakonodavnim tijelima te iz svih krajeva BiH upravo će svoj naglasak imati na povijesnoj prilici da BiH u ovoj godini dokaže svoj multinacionalni karakter temeljen na poštivanju drugog i drukčijeg. A prilika leži u potrebi da predstavnici drugih naroda prepoznaju potrebu da se onaj treći - hrvatski, konstitutivan u svoj punini toga ustavnoga načela, mora osjećati ugodno u svojoj državi Bosni i Hercegovini. Zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora bit će svojevrsni poziv na smirivanje političke krize u BiH, ponovno vraćanje za pregovarači stol te potrebu da se konačno provedu već potpisani dogovori, a napose sporazum iz Mostara koji je, podsjećamo, potpisan upravo u nazočnosti ključnih prijatelja BiH - Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije. Istim sporazumom bila je predviđena promjena Izbornog zakona tako da se njime osigura legitimno političko predstavljanje kao jedina mogućnost implementacije natkrovljujućeg načela Ustava BiH - konstitutivnosti naroda. Baš kao i prije šest godina, ali i nebrojeno puta od Daytona pa naovamo, Hrvati, kao iskreni zagovaratelji moderne, europske, prosperitetne BiH, zatražit će da BiH dobije priliku razvijati se u smjeru koji će svakom njezinom narodu, ali i svakom njezinom građaninu, omogućiti prava - birati i biti biran. Na tom putu traže i pomoć prijatelja Bosne i Hercegovine - SAD-a i EU-a, koji su svjesni važnosti harmonizacije međunacionalnih odnosa u zemlji te koji su do sada pokazali i pokazuju spremnost pružiti medijaciju domaćim političkim liderima u suočavanju s nerijetko teškim pregovaračkim procesima. Hrvatski narodni sabor sa zasjedanja u Mostaru šalje poruku kako je BiH domovina i hrvatskog naroda koji ju želi vidjeti na putu europskih integracija, uz puno poštivanje svih onih prava i sloboda koje inače postoje u višenacionalnim državama, istodobno preuzimajući odgovornost biti integrativnim čimbenikom u BiH. A na tom putu od BiH se traži poštivanje odluka sudskih tijela, počevši od Suda u Strasbourgu pa do Ustavnog suda BiH koji je u svojoj odluci jasno istaknuo važnost legitimnog političkog predstavljanja naroda.
BiH na putu k ostvarenju svoga ideala nije sama. Republika Hrvatska, kao potpisnik Daytonskog sporazuma, ali i najveći osvjedočeni prijatelj BiH, imala je, ima i imat će konstruktivnu ulogu u pomirenju naroda, ali je i najveći zagovaratelj i odvjetnik interesa BiH u Bruxellesu, konstantno lobirajući za njezin što skoriji ulazak u EU. •
Najveći branitelji UZP su Rvati.