Iako politička borba na entitetskim i državnoj razini vlasti zaokuplja pozornost analitičara politološke i srodnih struka, rezultati izbora na županijskim razinama u Federaciji BiH jednako su zanimljivi za analizu odnosa među strankama, ali i konstitutivnim narodima, piše Večernji list BiH. U četiri, odnosno pet županija u Federaciji u kojima su Hrvati u većini, odnosno izjednačeni s Bošnjacima, preliminarni rezultati izbora već sada stvaraju smjernice mogućeg političkog raspleta u procesu formiranja vlasti, a pritom je generalna ocjena kako će u četiri od pet županija HDZ BiH biti stranka koja će diktirati tempo ustroja novih županijskih vlada, dok će u jednoj županiji, s obzirom na brojnost političkih subjekata biti potrebno osigurati na jednom mjestu veći broj koalicijskih partnera.
Jasna situacija
Matematički gledano, najjasnija je situacija u Zapadnohercegovačkoj i Posavskoj županiji, u kojoj HDZ BiH već danas može ustrojiti nove županijske vlade, ne brinući pritom o skupštinskoj većini jer je u obje skupštine u natpolovičnoj većini. U skupštini Zapadnohercegovačke županije sjede 23 zastupnika, a jučerašnji podaci na osnovi obrađenih biračkih mjesta pokazuju kako će HDZ BiH moći računati na 14 mandata. Kada je riječ o Skupštini Posavske županije, koja broji 21 poziciju, rezultati općih izbora nakon jučerašnjih podataka s obrađenih biračkih mjesta pokazuju kako će HDZ BiH moći samostalno uspostaviti novu Vladu jer je ostvario natpolovičnu skupštinsku većinu.
Kada je riječ o političkoj kralježnici Federaciji, a koju, u skladu s ustavnim uređenjem, ali i rasporedom i omjerom političkih snaga Hrvata i Bošnjaka, čine Hercegovačko-neretvanska i Srednjobosanska županija, situacija nakon općih izbora pokazuje kako će pobjedničke stranke u hrvatskom i bošnjačkom narodu morati surađivati kako bi dobile svojevrsnu političku zrcalnost dvaju prostora. To zahtijevaju i ustavi navedenih županija u kojima je precizirana potreba dvotrećinske većine prilikom glasovanja o izboru novih županijskih vlada. U HNŽ-u apsolutni pobjednik izbora je HDZ BiH i koalicija stranaka HNS-a, a koji bi u skladu s podacima o broju prebrojanih biračkih mjesta od jučer trebali imati 11 mandata u Skupštini Županije. U Skupštini Srednjobosanske županije pak raspored snage ide malo u korist SDA koji bi na osnovi jučerašnjih podataka trebao osvojiti 11 mandata. Druga po snazi je koalicija HDZ i drugih stranaka HNS-a s trenutačnih 8 mandata, a slijedi SDP s 4, Narod i pravda s 3, DF-GS s dva te HDZ 1990. - HSP HB i BiH također s dva mandata.
Buduće koalicije
Ovakav raspored snaga ukazuje na potrebu koalicija u kojima će se u budućim skupštinskim većinama, kao i vladama, oslikavati hrvatski i bošnjački legitimitet. Na prostoru Hercegbosanske županije prilično je raznolika politička slika - jučerašnja situacija pokazivala je kako bi HDZ BiH i HNP imali najviše i to po pet mandata, u Skupštini bi bilo ukupno deset političkih subjekata, a pritom svakako treba uzeti u obzir činjenicu da je za potvrdu nove vlade potrebna dvotrećinska većina.
