Osim što je ključni vanjskopolitički saveznik BiH, osobito kada govorimo o procesu europskih integracija, kao i aktivnostima na prepoznavanju ustavnih specifičnosti zemlje, Republika Hrvatska u više se navrata dokazala i kao strateški partner BiH u kontekstu ekonomskog osnaživanja, piše Večernji list BiH.
Teritorijalna suradnja
Pomoć koju šalje za realizaciju projekata od interesa za hrvatski narod u BiH, a od kojih korist imaju svi žitelji BiH, vanjskotrgovinska razmjena koja je prošle godine dosegnula iznos od gotovo 8 milijardi maraka, realizacija brojnih zajedničkih projekata, od mostova Gradiška i Svilaj do budućeg novog mosta kod Brčkog, samo su neki od elemenata putem kojih Hrvatska i BiH ojačavaju međusobne odnose i u gospodarskom smislu, podižući tako kvalitetu života ljudi s obiju strana granice. BiH i Hrvatska, iako je prva zemlja kandidatkinja, a druga punopravna članica EU-a, zajedno su i u nekoliko programa teritorijalne suradnje koji se financiraju iz europskih pretpristupnih fondova, a čija vrijednost prelazi 800 milijuna eura, odnosno 1,6 milijardi maraka. Iskustva Hrvatske, kao i spremnost na stručnu pomoć prilikom pisanja projekata od neprocjenjive je vrijednosti za BiH, a u više navrata iz te su zemlje stigle jasne poruke kako će pružiti pomoć kako bi se u BiH obučili ljudi i timovi za privlačenje sredstava iz fondova Europske unije, dok će se istodobno raditi i na prijenosu iskustava stečenih tijekom procesa pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Prvi od projekata koji imaju izravnu posljedicu na razvoj lokalnih zajednica u BiH je program Interreg VI-A IPA Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora, a koji za cilj ima jačanje socijalnog, ekonomskog i teritorijalnog razvoja prekograničnog područja intervencijama u oblastima poput inovacija, konkurentnosti, zaštite okoliša, socijalne zaštite i turizma. Vrijednost programa (EU grant i sufinanciranje): 138,45 milijuna eura, a on podržava pametne investicije u istraživanje, razvoj i konkurentno poduzetništvo, zelene investicije u zaštitu okoliša i učinkovito upravljanje rizicima, kao i ulaganje u javno zdravstvo, održivi i inkluzivni turizam i kulturu. Interreg VI-B IPA Jadransko-jonskog programa (ADRION) za razdoblje 2021. - 2027. godine ima vrijednost od 160,810.020 eura, a financijski doprinos Europske unije je 136,688.515 eura, dok će preostalih 24,121.505 eura sufinancirati zemlje sudionice. U njemu, uz Hrvatsku i BiH, sudjeluju i Albanija, Grčka, Italija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, San Marino, Srbija i Slovenija. Cilj programa je poticanje europskih integracija među partnerskim državama, koristeći prednosti njihovih bogatih prirodnih, kulturnih i ljudskih resursa, kao i jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u jadranskoj i jonskoj regiji. Financijski iznimno vrijedan program Interreg VI-B-EURO MED s proračunom od 293,624.033 eura, pri čemu je financijski doprinos Europske unije 234,899.226 eura, dok će 58,724.807 eura sufinancirati zemlje sudionice, kao prioritet ima promociju održivog rasta u mediteranskom području poticanjem inovativnih koncepata i prakse te razumnog korištenja resursa kroz integrirani teritorijalni pristup koji se temelji na suradnji. Program EURO MED provode Bosna i Hercegovina, Francuska, Bugarska, Grčka, Španjolska, Hrvatska, Italija, Cipar, Malta, Portugal, Slovenija, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija. Interreg transnacionalni program za dunavsku regiju s proračunom od 215 milijuna eura pak kao ključni opći cilj ima stvaranje bolje institucionalne platforme i okruženja za transnacionalnu suradnju u cilju teritorijalne, ekonomske i društvene integracije.
Mogućnost napretka
A kako bi se situacija u ekonomskom smislu dodatno unaprijedila, iskustva Hrvatske bit će iznimno važna, a u tom kontekstu treba podsjetiti i kako je nedavno, a u sklopu Trećeg mostarskog ekonomskog foruma na Međunarodnom sajmu gospodarstva Mostar 2024., upriličena međunarodna konferencija "EU perspektive za Bosnu i Hercegovinu - Iskustva Republike Hrvatske". Tom prilikom predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Hrvoje Čuvalo kazao je kako je forum jedna izvrsna prilika za razmjenu ideja, mišljenja i iskustava, a u cilju unaprjeđenja ekonomskih odnosa između Hrvatske i BiH. - Upravo javne banke mogu imati veliku ulogu i doprinos u tim procesima. Konkretno, HBOR je u posljednjih 10 godina podržao izvozne projekte u BiH u vrijednosti od 126 milijuna eura, što govori da je suradnja dobra, ali isto tako i da ima značajnog prostora za napredak - poručio je Čuvalo. A napredak će, zahvaljujući angažmanu Hrvatske, svakako osjetiti gospodarstvo BiH, lokalne zajednice, kao i žitelji zemlje koja ima aspiracije postati punopravna članica Europske unije.
