Povećanje proračuna Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH za 100 posto, financiranje i sufinanciranje projekata iz područja zdravstva, obrazovanja, infrastrukture diljem BiH, otvaranje ureda Hrvatske gospodarske komore u Sarajevu i Mostaru, jačanje vanjskotrgovinske razmjene..., piše Večernji list BiH.
Aktivnosti Republike Hrvatske u procesu ekonomskog osnaživanja BiH rijetko se mogu naći kao sličan primjer u svijetu, a osim što se aktivno pomaže u realizaciji aktivnosti od interesa za hrvatski narod, koristi od istih imaju zapravo svi narodi i građani BiH.
Ulaganje u obrazovanje
Hrvatski premijer Andrej Plenković ovoga je tjedna boravio u BiH te tom prilikom sudjelovao u svečanostima početka i završetka dvaju iznimno važnih projekata koje aktivno podržava Hrvatska - polaganju kamena temeljca za gradnju Osnovne škole "Ivan Goran Kovačić" u Fojnici te otvorenju Pastoralno-socijalnog centra "Sv. Josip", projekta Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije u Kiseljaku. Ta dva projekta samo su jedan vrijedni dio mozaika sveukupne podrške koju Republika Hrvatska realizira tijekom godine kroz nekoliko javnih poziva za financiranje i sufinanciranje projekata, a prema rezimeu od kraja prošle godine, a koji je zasigurno pojačan s nekoliko desetaka novih, pružena je podrška za gotovo 2000 projekta, od čega je 450 od vitalnog značaja (bolnice, domovi zdravlja, škole, dječji vrtići, ceste i sl.). Obrazovanje je, kao što je vidljivo, visoko postavljeno na letvici prioriteta.
- Škole su ključ budućnosti i zbog ovakvih projekata, kojima smo prisutni u svim krajevima BiH na radost našeg hrvatskog naroda, ali i svih koji ovdje žive, povećali smo za 100 posto proračun Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Čekamo vaš zahtjev kako bismo potpomogli i ovaj projekt - poručio je Plenković u Fojnici.
Osim podrške obrazovanju u lokalnim zajednicama, općinama i gradovima, Hrvatska je aktivan podupiratelj Sveučilišta u Mostaru kao temelja obrazovnog i znanstvenog rada Hrvata u BiH, ali i Hrvatskog narodnog kazališta i drugih kulturnih institucija važnih za očuvanje identiteta. Naravno, u pogledu zdravstvene skrbi jasna je i financijska pomoć strateški važnim institucijama kao što su Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Hrvatska bolnica "Fra Mato Nikolić"... Osim toga, Hrvatska je aktivan partner u realizaciji projekata obnove i gradnje domova zdravlja u nizu općina i gradova u BiH.
U okviru konturirane i izdašne potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini Vlada Republike Hrvatske realizirala je ovoga ljeta još jedan financijski značajan, a strateški važan proces kojim podržava čak 70 projekata iz područja prekogranične suradnje BiH - RH. Tada je u Širokom Brijegu upriličena svečanost uručivanja ugovora o financiranju u sklopu programa prekogranične suradnje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine za 2023. godinu, a tom su prilikom upućene jasne poruke o tome kako se Hrvatska brine o svojim sunarodnjacima u BiH, a to će činiti i dalje, još više, koristeći dostupne financijske mehanizme kojima može u značajnoj mjeri poboljšati životni standard. Kada govorimo o jačanju gospodarske slike BiH, od neizmjerne je važnosti potpora koju Hrvatska kroz svoje lokalne zajednice pruža kada govorimo o projektima prekogranične suradnje koji se financiraju i sufinanciraju sredstvima Europske unije. Do sada je niz općina i gradova u BiH iskoristio pogodnosti takvog pristupa, dobivši priliku za privlačenje većih novčanih iznosa za različite namjene.
Fondovi i razmjena
Jedan od primjera koji će još jednom pokazati koliki je gospodarski značaj Republike Hrvatske za Bosnu i Hercegovinu odnosi se na program Interreg VI-A IPA Hrvatska – BiH – Crna Gora 2021. – 2027., a koji, podsjećamo, ima ukupni proračun od 117,600.000 eura, koji su dostupni iz Europskog fonda za regionalni razvoj i fonda IPA III. Vrijednim iskustvima u mehanizmu privlačenja sredstva, ali lobiranjem, Hrvatska i kroz ovaj program može za BiH osigurati znatna sredstva koja će u najvećoj mjeri iskoristiti jedinice lokalne samouprave u projektima koji se izravno vežu uz podizanje životnog standarda. Slično se očekuje i kada govorimo o programu Interreg VI-B IPA Adrion 2021. - 2027. koji uključuje Hrvatsku, Grčku, Sloveniju i Italiju, dok su među zemljama koje nisu članice EU-a Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, BiH i Republika San Marino, pri čemu je vrijednost 160,8 mil. eura, od čega je doprinos EU-a 136,688,515 eura.
Osim izravne podrške, Hrvatska i kroz vanjskotrgovinsku razmjenu, a koja je, primjerice, lani dosegnula 8 milijardi eura, izravno sudjeluje u gospodarskim tokovima BiH, utječući i tako na održavanje i podizanje zaposlenosti, ali i ojačavanje izvozne perspektive brojnih bh. kompanija. •
