Prema posljednjim istraživanjima, Hutovo blato je ostalo bez 50 posto vode, a prijeti mu i presušivanje, zaraštavanje i požari, što bi mogle dovesti do velikog otpuštanja ugljika u atmosferu i znatnog pada kvaliteta života ljudi u okolici Hutovog blata. Ovo je problem na koji je skrenula pozornost Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF, povodom obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa, upozoravajući da je neophodna obnova močvara, rijeka i jezera kako bismo usporili globalno zagrijavanje, stvorili poligone za prilagodbu na klimatske promjene te osigurali dobrobit za ljude.
WWF u Bosni i Hercegovini već dugi niz godina surađuje s jednim od najljepših vlažnih staništa u našoj regiji – Parkom prirode Hutovo blato. Taj je park još 2000. godine upisan u ramsarski popis međunarodno važnih vlažnih staništa pri UNESCO-u. Zajedno sa 150 močvarnih staništa u svijetu, od posebnog je značaja za cjelokupno čovječanstvo, prenosi Klix.ba.
"Hutovo Blato je iznimno važno zaštićeno područje s registriranih 163 vrsta ptica, 630 biljnih vrsta te bogatim ribljim fondom u pet jezera s brojnim endemima. Izuzetno nam je drago da smo dio projekta MERLIN kroz koji provodimo aktivnosti restauracije vodenih staništa Hutovog blata te brojna istraživanja hidrologije sustava Neretve, Trebišnjice i njihovih pritoka, kao i podzemnih tokova", ističe Matea Jarak iz WWF Adrije.
Obnovom Hutovog blata, kako je naglasila, "doprinosimo borbi protiv klimatskih promjena, čuvamo jedinstvenu bioraznolikost BiH, kao i najvažniji ljudski resurs – vodu"
Podsjeća da je ovo zaštićeno područje, jedinstveni ekosustav Bosne i Hercegovine, te da je osim biološke vrijednosti ovog područja, njegova vrijednost i u zadržavanju ugljika u naslagama treseta.
Prema posljednjem istraživanjima koje su provedena na projektu MERLIN, kako tvrdi Jarak, pokazalo se da Hutovo blato ima kapacitet skladištenja ugljika veći nego sve šume BiH, koje pokrivaju preko 50 posto površine naše zemlje.
"Kako bismo osigurali sigurnu klimatsku budućnost, potrebno je očuvati ne samo Hutovo blato, već sva vlažna staništa u našim područjima. Do kraja projekta restaurirat ćemo preko 1488 hektara Hutovog blata. Ipak, unatoč zajedničkim naporima WWF-a i Parka prirode Hutovo blato, prijetnja je još prisutna, a to su postojeći i planirani hidrološki zahvati na Trebišnjici za potrebe hidroelektrana. Prema posljednjim istraživanjima, Hutovo blato je već ostalo bez 50 posto vode, a prijeti mu i presušivanje, zaraštavanje i požari. Sve bi te situacije mogle dovesti do velikog otpuštanja ugljika u atmosferu, zbog čega bi kvaliteta života ljudi u okolici Hutovog blata mogla znatno pasti“, upozorila je Jarak.
Podsjeća, kako samo tri posto ukupne zemljine površine čine močvare, te da ta tri, naizgled mala postotka apsorbiraju ugljičnog dioksida koliko sve šume na planeti zajedno.
Istraživanja su pokazala, kako ističe, da smo u posljednjih 45 godina izgubili jednu trećinu vlažnih staništa kao što su močvare, tresetišta i poplavne šume, puno brže nego što gubimo šume, a istodobno, o njima izravno ovisi opstanak oko 40 posto biljnih i životinjskih vrsta.
