“Rezident čiji su računi blokirani po osnovi naloga za prinudnu naplatu ne može zaključivati ugovore niti može izmirivati novčane obveze, osim ako drugim zakonom nije drukčije utvrđeno”, samo je jedna od novina u nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju, piše Večernji list BiH.
Naime, predloženim odredbama definira se obračunski način plaćanja, naplaćivanja i prijenosa po tekućim poslovima između rezidenata i nerezidenata koje se vrši slobodno ako računi rezidenta nisu blokirani, i uz obvezno zaključivanje ugovora u pisanoj formi sa svim propisanim bitnim elementima ugovora.
Izmjene
Temeljni razlozi za donošenje nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju leže u ispunjenju obveza iz Akcijskog plana Bosne i Hercegovine za otklanjanje nedostataka u borbi protiv pranja novca i harmoniziranju sustava sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma. U tom nacrtu izvršene su i određene dopune vezane uz financijske kredite u koje se sada uključuju i poslovi financijskog lizinga i jasnije je propisana rezidentnost, odnosno nerezidentnost u Zakonu i pojmovno usuglašena s poreznim zakonima. Također, sredstva rezidenta koja se koriste za elektroničku kupoprodaju roba i usluga, a koju vode strane institucije elektroničkog novca, isključuju se iz depozitnih poslova. Rok u kojem rezidenti moraju naplatiti i unijeti sredstva plaćanja u Federaciju BiH po osnovi izvoza robe ili usluge produžen je sa šest mjeseci na godinu. Rokovi se računaju od dana izvoznog carinjenja, odnosno izvršenja usluge. U kreditne poslove s inozemstvom sada ulaze i poslovi uvoza robe ili usluge, odnosno plaćene robe ili usluge koje nisu uvezene u roku duljem od jedne godine od datuma plaćanja, kao i poslovi iz osnova unaprijed plaćene robe po osnovi izvoza, koja nije izvršena istekom godine dana od izvršenja naplate.
Novčane kazne
Izmijenjen je i rok sa šest mjeseci na jednu godinu u kojem je potrebno unijeti robu koja je avansno plaćena ili vratiti uplaćeni iznos u zemlju. Novopredložene odredbe rezidentu propisuju obvezu da u roku od 30 dana nakon prestanka osnove, za koju je devizni račun otvoren u inozemstvu, sredstva unese u Federaciju BiH.
U dosadašnjoj primjeni Zakona uočeni su određeni propusti i nedostaci u vezi s deviznom kontrolom te je ovaj put jasnije propisan sam postupak. Tako se na radnje u vršenju devizne kontrole primjenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku. U slučaju utvrđenih nepravilnosti ili nezakonitosti, inspektor rješenjem nalaže njihovo otklanjanje u određenom roku.
Ako postoji osnovana sumnja da se određeni predmeti dovode u vezu s izvršenim kaznenim djelom ili prekršajem, propisuje se i zaštitna mjera privremenog oduzimanja tih predmeta, te daljnji postupak.
Osim toga, precizirano je da u roku tri godine od dana kada je prekršaj izvršen može biti pokrenut ili vođen prekršajni postupak, a opća zastara nastupa protekom dvostrukog roka za pokretanje prekršajnog postupka. Također, predložene su izmjene o visini novčanih kazni koje su daleko veća, a iste su usuglašene sa Zakonom o prekršajima FBiH.•
