Zahvaljujući globalnom zatopljenju, ali i prirodnim klimatskim pojavama, sljedeće dvije godine u svijetu bi mogle biti najtoplije od kada postoje mjerenja, objavili su britanski meteorolozi, prenosi Tportal.
Emisije stakleničkih plinova kao što su CO2 i metan pojačat će prirodne klimatske trendove koji uobičajeno dižu prosječne temperature. Jedan od njih je fenomen poznat kao El Nino koji upravo jača nad Tihim oceanom, a postoje veliki izgledi da će biti najsnažniji od 1950.
Temperature su u 2015. do sada bile blizu najviših ili čak rekordne.
Prof. Rowan Sutton sa Sveučilišta u Readingu za BBC je rekao da će, ako ne bude neke velike vulkanske erupcije, globalno 2014., 2015. i 2016. biti među najtoplijim godinama koje su ikada zabilježene.
'To nije neka slučajnost. Vidimo posljedice energije koja se postojano nakuplja u Zemljinim oceanima i atmosferi zahvaljujući stakleničkim plinovima', pojasnio je.
Ovogodišnji El Niño trenutno jako nalikuje na onoga iz 1998. koji je uzrokovao velike vremenske nepogode širom svijeta.
El Niño, će nekim dijelovima svijeta koji su uobičajeno vlažni donijeti suše i vrućine, a drugima, inače sušnijima, poplave. On dobrano kasni jer je prema ranim procjenama trebao doći još 2014.
Utjecaj El Niña za tihooceanske obale Čilea, Novog Zelanda, Australije i Sjeverne Amerike zna biti katastrofalan. Prema nekim statistikama s njime raste broj uragana na Pacifiku, a smanjuje se na Atlantiku. Ove godine po prvi je put u povijesti praćenja u Tihom oceanu zabilježeno istovremeno formiranje čak tri moćna uragana kategorije četiri.
El Niño je kvaziperiodična klimatska pojava uzrokovana pojasom neuobičajeno tople oceanske vode koji se povremeno stvara uz pacifičke obale Južne Amerike. Javlja se u intervalima od oko pet godina koji nisu pravilni. Nastaje kada izostanu istočni vjetrovi koji toplu vodu tjeraju prema Indoneziji. Kada izostanu na više mjeseci, tople vode se vraćaju prema obalama Južne Amerike. El Niño se obično može najaviti kada vode budu za najmanje 0,5°C toplije od prosjeka kroz razdoblje dulje od tri mjeseca. Najrazorniji je zabilježen 1997/1998. godine; uzrokovao je štete procijenjene na 35 do 45 milijardi dolara i odnio oko 23.000 života.
Utjecaj El Niña na vremenske prilike u Europi nije velik. Zanimljivo je da novi britanski klimatski modeli pokazuju da bi ljeta u Europi u prosjeku neko vrijeme mogla biti nešto hladnija dok se ostatak svijeta zagrijava.
