Život u BiH postaje sve teži, svakodnevni rast cijena opterećuje kućne proračune, sve češće su stanovnici prisiljeni kupovati samo osnovne namirnice, a prognoze Svjetske banke upućuju da će inflacijski pritisak trajati dulje nego što se prvobitno očekivalo, a sve zbog poremećaja na tržištu energije zbog rata u Ukrajini. Prema redovitom ekonomskom izvješću Svjetske banke koje se odnosi na zemlje zapadnog Balkana, u prvoj polovini ove godine inflacija u BiH premašila je 12 posto. - Rast cijena se u prvoj polovini 2022. godine ubrzao, uz neproporcionalno veći utjecaj na siromašne.
Svjetska kriza i rat
Ukupna inflacija se u srpnju 2022. godini povećala za 16,7 posto, što je onu za razdoblje od siječnja do srpnja 2022. podiglo na više od 12 posto zbog rasta cijena hrane i prijevoza. Cijene hrane nastavile su s rastom do 25,5 posto u srpnju, što je rezultiralo stopom inflacije za hranu od 19,3 posto u razdoblju od siječnja do srpnja 2022. godine.
Usporedno, cijene prijevoza su se u istom razdoblju povećale za više od 26 posto - stoji u izvješću Svjetske banke. Samo cijena dizela u navedenom razdoblju povećana je za 52 posto. Rast cijena goriva i naftnih prerađevina prelijeva se na cijene ostalih proizvoda, čime se povećava inflacijski pritisak u prvoj polovini 2022. Rast cijena hrane i prijevoza povećava rizike od siromaštva jer novac gubi vrijednost. Prema ranije objavljenim podacima Ujedinjenih naroda, prije početka rata u Ukrajini svako šesto kućanstvo u BiH bilo je siromašno, 15% građana živjelo je u apsolutnom siromaštvu, dok je polovina stanovništva bila na rubu siromaštva. Danas su ti brojevi značajno veći. Svjetska banka u svom je izvješću analizirala i izvoz iz BiH te izglede za budućnost. Tako navode kako će snažan izvoz najvjerojatnije biti premašen većim uvozom, dijelom zbog infrastrukturnih projekata, što će zadržati visoku trgovinsku bilancu od oko 25 posto BDP-a tijekom sljedeće dvije godine. To će zauzvrat povećati deficit tekućeg računa na više od 5,3 posto BDP-a u 2023. godini i nešto ispod 4,5 posto BDP-a u 2024. godini, bez obzira na prelazak na fiskalni suficit tijekom srednjoročnog razdoblja.
Političke tenzije u BiH
Navode kako produljeni učinci rata u Ukrajini mogu imati negativan utjecaj na ukupnu potražnju zbog smanjenja povjerenja potrošača i poslovne zajednice. - Neizvjesnosti u vezi s ratom i sankcijama mogu potkopati oporavak u EU, što ima negativan utjecaj na potražnju za izvozom iz BiH, osim kad je u pitanju energija. Negativna kretanja na tržištu rada diljem, EU-a također bi mogla ograničiti priljev doznaka koje podržavaju privatnu potrošnju. Konačno, geopolitički rizici mogli bi dalje otežati domaće političke tenzije, uz negativne posljedice za poticanje toliko potrebnih strukturnih reformi - stoji u izvješću Svjetske banke. Svjetska banka dotaknula se i velikog broja nezaposlenih.
Naime, kako navode, u prvoj polovini 2022. nastavilo se sa snažnim ekonomskim aktivnostima, međutim, zaposlenost je tek marginalno povećana. Naglašavaju kako nezaposlenost ostaje na visokoj razini, a osobito je velika među mladima. Ekonomska kretanja u BiH zabilježila su rast u prvoj polovini 2022. od 5,9 posto, što je potaknuto privatnim investicijama i privatnom potrošnjom.
U razdoblju za koje je rađeno izvješće domaća potražnja rasla je po stopi od 5,5 posto, što je potaknuto rastom nominalnih neto plaća za 10,7 posto u prvoj polovini 2022. godine i većim inozemnim doznakama. U drugoj polovini 2022. očekuje se usporavanje rasta realne proizvodnje kako privatna potrošnja bude usporavala zbog smanjenja realno raspoloživog prihoda, prouzročenog inflacijom, kao i smanjenje neto izvoza. •
