Kako bi se osigurao sveobuhvatan društveni i institucionalni odgovor na problematiku trgovine ljudima, BiH ima namjeru, u koordinaciji svih razina vlasti, provesti niz ciljeva koji bi s jedne strane ojačali institucionalni okvir i operativnu snagu kroz mrežu specijaliziranih tužitelja, a s druge pružili što je moguće veću razinu zaštite žrtvama trgovine ljudima. Vijeće ministara na posljednjoj sjednici donijelo je strategiju suprotstavljanja trgovini ljudima, a uvidom u nju vidljivo je kako donosi pet posebnih ciljeva – politički, pravni, institucionalni okvir i mehanizmi koordinacije; prevencija, kazneni progon za kaznena djela trgovine ljudima; zaštita žrtava trgovine ljudima te partnerstvo.
Važnost koordinacije
U okviru prvog cilja, osim usvajanja akcijskih planova na svim razinama vlasti, a u sklopu čije će se izrade osigurati visoka razina transparentnosti, uz sudjelovanje svih relevantnih aktera i predstavnika civilnog društva, izvršit će se i usklađivanje s postojećim planovima, poput onoga o sprječavanju nasilja u obitelji. U ovom dijelu dokumenta posebna je pozornost na koordinaciji institucija u procesu suprotstavljanja trgovini ljudima, kao i multidisciplinaran pristup u radu koordinacijskih timova. Uz ostalo, predviđeno je i uspostaviti mrežu specijaliziranih tužitelja i istražitelja za trgovinu ljudima, kao i promovirati specijalizaciju policije, inspektora za strance, tužitelja i sudaca.
Nužno je potpisati i ratificirati Konvenciju Vijeća Europe o borbi protiv trgovine ljudskim organima i uskladiti kazneno zakonodavstvo s odredbama konvencije, usvojiti izmjene u kaznenom zakonodavstvu, tako da svi kazneni zakoni izričito određuju prisiljavanje na prosjačenje kao oblik eksploatacije.
Potrebno je, nadalje, da svi kazneni zakoni propisuju isti minimum kazne za osnovno kazneno djelo trgovine ljudima. Osim toga, potrebno je usvojiti izmjene kako bi svi kazneni zakoni osigurali da služenje, svi oblici seksualnog iskorištavanja, kao i radna eksploatacija budu inkriminirani. Izmjene zakona trebale bi ići u smjeru da i roditelji budu jasnije prepoznati kao osobe koje čine kaznena djela (u situacijama u kojima djeca stupaju u maloljetničke brakove, a osobito u slučaju dogovorenih brakova te kada iskorištavaju svoju djecu za prosjačenje). Tako bi se unaprijedile zakonske definicije trgovine ljudima, uključujući jasno određivanje situacija u kojima roditelji i skrbnici mogu biti kazneno gonjeni za trgovinu djetetom te mogućnost preuzimanja kaznenog progona od žrtve trgovine ljudima.
Kazneno procesuiranje
Treći cilj, onaj koji se odnosi na kazneni progon, ističe potrebu osiguravanja adekvatnog progona i izricanja osuđujućih presuda sa sankcijama u okviru propisane kazne za trgovinu ljudima, a koja će osigurati općenito prevenciju trgovine ljudima. Isto tako, potrebno je osigurati kroz mehanizam nadzora tužiteljskih istraga da se vrši procesuiranje kaznenih djela trgovine ljudima kao takvih svaki put kada okolnosti slučaja to omogućuju radi izbjegavanja pravnih kvalifikacija za srodna kaznena djela, gdje su zaprijećene blaže kazne.
Najavljuje se i intenziviranje kaznenog progona u slučajevima korištenja usluga žrtava trgovine ljudima, kao i pravnih osoba za kaznena djela trgovine ljudima, a povećat će se i primjena mjera za oduzimanje imovine stečene ovim kaznenim djelima.
Navedena strategija traži i poboljšanje mjera zaštite žrtava trgovine ljudima, ali i njihove odštete, dok peti cilj predstavlja jačanje suradnje s civilnim društvom, privatnim sektorom i akademskom zajednicom.
