Ministarstvu unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije nedostaje 300 policajaca i državnih službenika. Rezultat je to političkih blokada između partnera HDZ-a BiH i SDA. SDA inzistira na mjestu ravnatelja. Ministar Slađan Bevanda u razgovoru za Večernji TV poziva na razrješenje tih prijepora i izbor policijskog menadžmenta.
Jeste li zadovoljni stanjem sigurnosti u HNŽ-u?
- Najčešće se kaže kako je stanje sigurnosti zadovoljavajuće, a ja bih rekao kako je na dobroj razini. Nije to samo stvar statistike i brojki koje pratimo nego je i subjektivni osjećaj građana.
Hoće li se poništiti natječaj za prijam 100 novih djelatnika, koliko vam danas policajaca nedostaje i je li zbog toga narušena sigurnost županije?
- MUP je veliki sustav koji ima jako puno ljudi. Nama nedostaje 228 policijskih službenika i 64 državna službenika, odnosno namještenika. To je oko 300 ljudi koji nedostaju u sustavu. Mi se s tim nosimo. Zbog te činjenice za sada nije narušena sigurnost u županiji, ali MUP se mora ekipirati i doći do brojke koja je potrebna. Prije izvjesnog vremena ipak smo angažirali 80 policijskih djelatnika koji su nam velika potpora.
Kako riješiti taj problem?
- Prije više od tri godine raspisali smo natječaj za angažiranje 100 kadeta, mlađih policajaca i inspektora. Nažalost, zbog poznate činjenice da je 2018. godine istekao mandat bivšem ravnatelju policije, natječaj se nije mogao okončati zbog proceduralnih razloga jer određene stvari mora odobriti ravnatelj. Više puta smo prema Vladi inicirali to pitanje i pokušali premostiti taj problem. Predlagali smo i da umjesto ravnatelja policije taj problem riješe dvojica najviše rangiranih policijskih časnika. Vlada se, međutim, odlučila za drugo rješenje - da se imenuje Povjerenstvo. Uspostavljeno je prošle godine, no do danas nismo dobili odluku iz Vlade. U međuvremenu smo dobili stav Vladina Ureda za zakonodavstvo koji je naveo kako je taj natječaj davno raspisan te da bi ga trebalo poništiti.
Koliko je vremena potrebno kako bi HNŽ dobio nove policajce?
- Kad se natječaj raspiše do prijma kadeta policajaca u službu potrebno je oko 18 mjeseci u idealnim uvjetima. Dobar dio procedure smo prošli i bilo bi šteta sve to baciti u vjetar. Također treba reći kako taj natječaj raspisuje ravnatelj policije, a mi ga danas nemamo. Postoje stroge zakonske procedure kod izobrazbe i prijma službenika te uvjeta i testova koje moraju proći. Tu su i testovi te sigurnosne provjere. Složena je to procedura koju treba ispoštovati.
Zašto HNŽ nema policijskog ravnatelja?
- Ravnatelja nema isključivo zbog politikantskih razloga određenih političkih opcija.
Kojih?
- Netko smatra kako ravnatelj mora biti određene nacionalnosti. Konkretno u ovome slučaju, iz SDA smatraju da, ako je ministar Hrvat, ravnatelj mora biti Bošnjak. Zbog toga imamo blokadu i nemamo povjerenika. Imali smo blokadu 2014. i dogodila se palež u gradu, kada je zapaljen veliki broj institucija. Imenovan je tada v.d. ravnatelja, a obnašao je dužnost do 2018. Od toga vremena, zbog politikantskih razloga, mi nemamo ravnatelja. Sama ta činjenica otežava rad.
Ali, bošnjačka stranka vas optužuje da vi upravljate cijelim MUP-om. Što je istina?
- Ja sam ministar i imam jasno propisane ovlasti. Ne mogu se miješati, niti želim u operativni rad policije. Poslove ravnatelja preuzeli su ljudi koji su u rangu ispod te pozicije u policiji. No, mi ne samo da nemamo ravnatelja policije nego smo bez cijeloga top menadžmenta. Nemamo ni ravnatelja za administraciju i potporu, tajnika Ministarstva koji je također otišao u mirovinu. Meni je zbog toga značajno otežan rad jer moram raditi s puno više dužnosnika nego što je to predviđeno. Ovo Ministarstvo ima veliki broj ljudi, prostiremo se od Ivana do Ivanjice i jako je komplicirano održavati strukturu bez ključnih ljudi. Zato upućujem zahvalu svim policijskim, ali i državnim službenicima što sve funkcionira više nego korektno.
Ova situacija s MUP-om, odnosno Upravom policije, djelomično podsjeća na stanje u Mostaru kada se punih osam godina nisu mogli održati izbori. Molim, objasnite što ta blokada konkretno znači za policiju?
- To je posve jasno politička blokada. Nije do procedura. Ali kako bi se provele, potrebna je politička volja vladajućih struktura. Vrlo praktično, blokada znači da policajci ne mogu ostvariti svoja prava. Imamo 50-ak službenika koji su ispunili uvjete za mirovinu, ali, s obzirom na to da nema ravnatelja policije, nitko im ne može potpisati odluke i oni koriste tu mogućnost te još uvijek rade. Oko 3000 predmeta čeka potpis novoga ravnatelja. To su uglavnom statusna pitanja naših službenika. Zatim, nepostojanje povjerenstava na čijem radu počiva MUP dovelo je do toga da je više od 300 stegovnih postupaka protiv policijskih službenika otišlo u zastaru.
Je li uopće legalno angažiranje specijalne policije (Jedinice za potporu) u HNŽ-u s obzirom na činjenicu da je može rasporediti samo ravnatelj?
- Bilo bi, po mom mišljenju, nelegalno da Jedinica za potporu, koju kolokvijalno zovemo specijalna policija, nije reagirala kada je to trebala činiti. Nelegalno bi bilo da se 2014. dopustilo paljenje velikog broja zgrada i da Jedinica za potporu uopće nije reagirala iako je bila na mjestu događaja. Njezino angažiranje je posve po zakonu.
Jasno ste rekli tko blokira procese oko policije, zašto svejedno ponovno ne tražite da se imenuje ravnatelja?
- Procedure su jasno propisane Zakonom o unutarnjim poslovima. Prva je točka izbor Neovisnog policijskog povjerenstva koje imenuje Skupština HNŽ-a. Pripremili smo jedan operativni plan što bi trebalo raditi. Najprije bi trebalo imenovati v.d. ravnatelja policije koji bi pokrenuo proceduru izbora ravnatelja... Naravno, preduvjet je političko suglasje u Skupštini i Vladi HNŽ-a.
Koliko se policija pokazala učinkovitom u epidemiji koronavirusa, je li položila ispit?
- Moram reći, pa čak se i malo pohvaliti, kako su policajci, nakon zdravstvenih djelatnika, bili prvi uključeni u provođenje mjera koje propisuju razni stožeri. Iako se to dovoljno ne vidi i valorizira. Stanje ne bi bilo ovakvo da policija nije preuzela na sebe ovlasti koje je možda mogla i izbjeći. Nažalost, neke druge službe trebale su puno više uraditi, ali nisu. Od početka epidemije koronavirusa policajci su imali više od 130.000 izlazaka na adrese ljudi kojima su izdane odluke o izolaciji. Tu su, dakle, bili u kontaktu s ljudima koji su potencijalno zaraženi. Moramo reći kako smo, unatoč tome, imali mali broj zaraženih koronavirusom, a što bi nam otežalo rad.
Je li policija otkrila, potvrdila tvrdnje o fiktivnim prijavama na posljednjim izborima u Mostaru?
- Prije i nakon izbora podnesene su kaznene prijave Tužiteljstvu koje je naložilo provođenje određenih policijskih mjera. Policija ih je provela, sastavila izvješće i proslijedila ga Županijskom tužiteljstvu. Riječ je o promjeni adresa. Saslušano je oko 300 osoba po tome pitanju.
Neslužbeno se upozorava kako bi se stotine migranata ponovno moglo usmjeriti u Hercegovinu. Imate li takve informacije i kontrolirate li tu krizu?
- Informacije o dolasku novih migranata nemamo. Podsjetit ću kako je MUP prvi reagirao na migrantsku krizu sredinom svibnja 2018. kad smo zaustavili konvoj migranata upućen u Mostar. Tada nisu konzultirane izvršne i zakonodavna vlast županije. Optužili su nas za svašta, čak i državni udar iako smo štitili sigurnost ljudi i imovinu u županiji. Kasnije su čak županije zatvarane, a nije bilo reakcija. Ponovno se migrante pokušalo smjestiti nedaleko od Konjica. Pobunili su se lokalni stanovnici, a Vlada i Skupština donijele su odluke da se bilo kakvo premještanje migranata u županiji ne može odvijati bez suglasnosti vlasti.
HNŽ dvije godine nema novu Vladu. Najavljivalo se kako bi HDZ mogao sa SDA, ali i sa SDP-om ustrojiti Vladu. Tko je poželjniji partner?
- Možda nisam najpozvaniji o tome govoriti jer postoje županijski odbori stranaka koji o tome odlučuju. Ali mislim da je prošlo previše vremena od izbora i da je nužno ustrojiti novu Vladu. Poželjan je partner svatko tko je spreman na rad i kompromise. Oni koji imaju namjeru blokirati sustav u HNŽ-u, a prije svega, Vladu, pokazatelj su da je dobro razgovarati sa svima onima koji su spremni na kompromise. •
