Studija o utjecaju na životnu okolinu, nastala u okviru projekta izgradnje autoceste na koridoru Vc dionica Svilaj - Doboj jug u pojedinim dijelovima je potpuno netočna, vrste biljaka i životinja koje su navedene u studiji su ili izmišljene ili već stotinu godinu ne postoje na području te regije, saznaje Banjaluka.net. Stručnjaci za biodiverzitet tvrde da su u studiji Ministarstva prometa i veza BiH, koja je definirala utjecaj izgradnje autoceste na životnu sredinu, navedene životinje od kojih neke na području BiH ne žive duže od jednog stoljeća. Za to je zaslužan tim od 22 stručnjaka koje je sarajevski institut IPSA, a po narudžbi Ministarstva prometa i veza BiH angažirao za izradu studije o zaštiti životne sredine na dijelu koridora Vc, na dionici od Svilaja do Doboja. Prema ovoj studiji, na ovoj dionici žive medvjedi i vukovi kojima Posavina inače nije stanište, bjeloglavi sup koji se, kako kažu stručnjaci, ne gnijezdi u BiH, droplja, vrsta koja u našoj državi ne postoji više od sto godina, slijepo kuče i još neke stepske ili mediteranske vrste koje su ili odavno izumrle na području BiH ili ih, da stvar bude gora, nikad nije ni bilo. Stručnjaci upozoravaju kako je ovakav pristup određenim znanstvenim radovima skandalozan i da bi u svakoj drugoj državi davno bio kažnjen onaj tko je odgovoran za ovakve podatke. Stručnjak za biodiverzitet Jovica Sjeničić kaže za Banjaluka.net da se dio o flori, vegetaciji i fauni, ali i pejzaž, skoro po pravilu prepisuju i najčešće pogrešno, čisto kako bi se zadovoljila forma. - Podaci se nelogično “nabacaju” iz radova starih više od 100 godina ili se jednostavno navede da “prema izrađivaču dostupnim podacima, utvrđeno je da na projektnoj lokaciji nema ugroženih i rijetkih vrsta, ekološki vrijednih prirodnih područja…” i tu se priča završava. Ako nema vrijednih vrsta, zašto ih štititi ili ublažavati po njih negativne učinke - smatra Sjeničić. Kada je u pitanju konkretno ova studija, Sjeničić naglašava da je priređivač koristio veliki broj neadekvatnih naziva, kako na našem tako i na latinskom jeziku, koji nisu u upotrebi desecima godina. - Jeste li ikad čuli za škvrlja kriješvara, troprstu tukavicu, jejića lulavca, orla crndača i druge? Ja nisam. Da ne pričam o tome što su ti nabacani podaci neprovjereni. Tako se na osnovi svih tih pogrešnih podataka razmatra zaštita vrsta kojih nema, dok prave mjere zaštite zbog pogreški izostaju, pa je poslije teško izmjeriti stvarne negativne utjecaje na živi svijet - ističe Sjeničić. Zbog svega toga ne bi čudilo, dodaje naš sugovornik, kada bi se u nekim budućim radovima našli manžurijski nasrtljivi skočimiš ili himalajska koza, s obzirom na to da ionako nitko i ne razmatra. - Kako ne bi bilo da samo kritiziramo i da nema rješenja, ima i stručnjaka i suvremenih podataka, ali zašto ih angažirati i tražiti podatke kad može i ovako. Pitanje je do kad? Netko će na kraju pitati “zašto da i štitimo te vrste, dosadni ste više s tim”, Pa zato što od njihova prisustva zavisi kvaliteta životne sredine. Nema zdravih ekosustava, zemljišta, vode i zraka bez biodiverziteta - zaključuje Sjeničić. Studiju utjecaja na okoliš dionice Svilaj - Doboj Jug pisao je konzorcij od sedam poduzeća, a u izradi ovog dokumenta, koji je pripremljen još u lipnju 2007. godine, sudjelovala su čak 22 stručnjaka. Voditelj projekta bila je Ana Handžić. Handžić je za Banjaluka.net rekla kako ona jeste bila voditelj projekta, ali da je samo rukovodila cjelokupnom dokumentacijom i izradom studije, odnosno kako bi bila završena u roku. – Znam da je izvršitelj cjelokupne projektne dokumentacije bio konzorcij IPSA instituta u Sarajevu s drugim tvrtkama, a odgovornost za to što je studija pogrešna u nekim dijelovima trebao bi snositi onaj tko je odobrio studiju. Osobno nisam bila zadužena za pregledanje ispravnosti činjenica i podataka u studiji, moj zadatak je da bude ispoštovan zadani rok i da sva dokumentacija bude kompletna. Svaki od stručnjaka koji je radio svoj dio dokumentacije odgovoran je za ono što je napisano - tvrdi ona. Stupili smo u kontakt i s IPSA institutom gdje nam je rečeno da veliki broj tih stručnjaka koji su tada bili dio IPSA-e više tu ne rade, dok ostale stručnjake ne poznaju.

Ova kovanica prodaje se i za 35.000 eura. Imate li ju?