Unatoč iznosu javne zaduženosti, koja je na kraju 2022. godine iznosila nešto više od 13 milijardi maraka (vanjski 9,8 mlrd. KM, a unutarnji 3,2 mlrd. KM), udio javnog duga BiH u bruto domaćem proizvodu (BDP) i dalje je ispod 30 posto (točnije 29,17%), što upućuje na zaključak kako je BiH zemlja koja, iako nije članica EU-a, i više nego ispunjava Maastrichtski kriterij prema kojemu opći državni dug ne smije biti veći od 60% BDP‑a, piše Večernji list BiH.
Međutim, isto tako, treba uzeti u obzir da je BiH krhka ekonomija, a i nekad veće i moćnije države poput bivše Jugoslavije dolazile su u krizu zbog javnog duga. Naime, prema podacima Narodne banke Jugoslavije, krajem 1987. vanjski dug premašio je 21,3 milijarde dolara (srednjoročni i dugoročni dug iznosio je 18,7 milijardi dolara).
Inače, u odnosu na godinu prije, ukupni javni dug porastao je za 151,21 milijun konvertibilnih maraka ili 1,18%, s tim da je vanjski dug povećan za 64,67 milijuna KM, a unutarnji za 86,54 milijuna KM. U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH sudjeluje s 50,16%, Republika Srpska s 48,86%, institucije BiH s 0,61% i Distrikt Brčko BiH s 0,37%. Kada govorimo o procesu otplate, servis vanjskog duga BiH u prošloj godini iznosio je 864,57 milijuna KM.
Vanjski dug BiH je na dan 31. prosinca 2022. iznosio oko 9,8 milijardi maraka, točnije 9.802,120.000 konvertibilnih maraka, a obuhvaća vanjski državni dug koji iznosi oko 8,5 milijardi maraka, a koji je alociran na Federaciju Bosne i Hercegovine, Republiku Srpsku, Distrikt Brčko BiH i institucije BiH, zatim vanjski dug entiteta i Distrikta koji iznosi oko 1,2 milijarde maraka, vanjski dug jedinica lokalne samouprave u iznosu od 25,35 milijuna maraka te vanjski dug javnih poduzeća koji je iznosio 8,76 milijuna maraka, navodi se pritom u Informaciji o stanju javne zaduženosti na dan 31. prosinca 2022. godine. Usporedbom s prethodnih devet godina vidljivo je kako se dinamika kretanja iznosa vanjskog duga BiH odvija po prilično neujednačenoj stopi.
Primjerice, u 2014. je došlo do uvećanja od 10,93 posto, dok je 2017. uslijedilo smanjenje od 8,13 posto. U konačnici, od 2013. godine do kraja 2022. godine vanjski dug povećan je za oko 2,4 milijarde maraka (od 7,4 milijarde u 2013. do 9,8 milijardi na kraju 2022.). Udio starog duga u stanju vanjske zaduženosti na dan 31. prosinca 2022. godine iznosi 6,48 posto, a to je manje u odnosu na udio ovoga duga godinu dana ranije, kada je iznosio 7,12 posto. Inače, stari dug čine naslijeđeni komercijalni dug prema Pariškom klubu kreditora i zajmovi WBIBRD-a, vidljivo je u Informaciji o stanju javne zaduženosti na dan 31. prosinca 2022. godine, a koji je izradilo Ministarstvo financija i riznice Bosne i Hercegovine.
Kada govorimo o novom dugu, najveću postotnu zastupljenost čine dugovi prema međunarodnim financijskim institucijama. U kontekstu novih kredita i njihove namjene po pojedinim sektorima, na kraju 2022. godine za infrastrukturu je bilo oko 4,8 milijardi KM, za javni sektor 3,3 milijarde te za gospodarstvo 997 milijuna maraka.
Pitanje kreditnog zaduženja za infrastrukturu treba promatrati i kroz prizmu ubrzanja aktivnosti na realizaciji značajnih projekata od kojih će Bosna i Hercegovina imati dugoročnu dobit. Riječ je o koridoru Vc na koji se gleda kao na stup budućeg ekonomskog razvoja zemlje, a kojim će se BiH pozicionirati na kartu međunarodno značajnih prometnih pravaca koji sa sobom nose i nužno ubrzanje protoka ljudi i roba. U kontekstu unutarnjeg duga, podaci Ministarstva financija i riznice BiH pokazuju kako je na kraju 2022. godine iznos bio oko 3,2 milijarde maraka.
U ukupnom iznosu unutarnje zaduženosti na dan 31. prosinca prošle godine, vidljivo je iz nedavne informacije, Federacija Bosne i Hercegovine sudjeluje s 33,2 posto, Republika Srpska sa 66,48 posto, Distrikt Brčko s 0,01 posto, a javna poduzeća koja osnivaju institucije BiH 0,31 posto.
