Ukupna zaduženost svih razina vlasti u BiH je krajem 2015. iznosila 11,93 milijarde KM. Od toga se na vanjski dug, odnosno dugovanja stranim kreditorima, odnosi iznos od 8,40 milijardi KM a na unutarnji dug i obveze poput stare devizne štednje, obveznica, trezorskih zapisa i ostalih instrumenata odnosi 3,52 milijarde KM, piše Faktor.
Usprkos iznosu javnog duga koji za bh. uvjete izgleda ogroman, BiH je u usporedbi sa zemljama regije nisko zadužena zemlja. Odnos javnog duga i BDP je na razini od 42,18 posto čime je od BiH jedino Makedonija manje zadužena. Ova činjenica ipak ne treba zavarati, jer se mogućnost vraćanja duga stječe ekonomskim rastom, a ne povoljnim statističkim podacima.
Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista SWOT, rekao je da javni dug može biti i visok, ali da nema problema u njegovom vraćanju, što je potpuno normalna stvar.
– Primjera radi, SAD i Njemačka imaju ogroman javni dug, ali nemaju problem u vraćanju tog duga. Ako gledamo nominalno, javni dug BiH nije velik, ali problem je za naše uvjete u velikom omjeru odnosa javnog duga BiH i BDP-a – rekao je Duduković.
Prema njegovim riječima, sam po sebi javni dug nije nekakvo mjerilo je li zemlja u problemu ili nije u problemu. U dokumentu Informacija o stanju javne zaduženosti BiH, ističe se i da omjer javnog duga i vrijednost izvoza u 2015. je na razini od 85 posto. Ovaj podatak je alarmantan posebno imajući u vidu činjenicu da izvoz tvrtki uz doznake dijaspore predstavlja dva ključna izvora novca za BiH.
Duduković ističe da Slovenija i Hrvatska imaju veći javni dug od BiH, ali su od tog novca izgradili javnu infrastrukturu.
Sa stavovima Dudukovića se ne slažu iz hrvatskog ekonomskog Udruženja Lipa koji u svom istraživanju ističu čak i da Hrvatska može vraćati svoj dug, prešla je prag nakon kojeg visok javni dug negativno djeluje na ekonomski rast.
U slučaju BiH i njenog vanjskog duga, ključni rizici se odnose na mogućnost rasta kamatnih stopa te promjenu tečaja valuta. U ukupnoj strukturi vanjskog duga, 49,8 posto sredstava je podložno promjeni kamatnih stopa a time i većeg iznosa rate koju BiH mora otplatiti. Istovremeno, 48,8 posto duga je podložno promjenama valutnih tečajeva i rastu iznosa rate.
Zbog ovih pokazatelja, Ministarstvo financija i trezora BiH upozorava na potrebu aktivnije politike upravljanja dugom.
– Ostaje naglasak na izboru pri budućem zaduživanju te potrebi smanjivanja sudjelovanja kredita u svrhe proračunske podrške, a povećanja sudjelovanja kredita za razvojnu i ekonomsku podršku. Nova zaduživanja trebaju biti povezana s proizvodnim projektima, odnosno sa financiranjem projekata koji bi doprinijeli ubrzanju reformi, kao osnove za daljnji gospodarski rast – zaključuje se u izvješću Ministarstva.
Pregled odnosa javnog duga i BDP-a zemalja Zapadnog Balkana za 2015.(%)
Makedonija - 38,59
BiH - 42,18
Crna Gora - 66,41
Albanija - 71,89
Srbija - 77,43
Slovenija - 83,27
Hrvatska - 87,69
– Jako visok javni dug navodi ekonomske aktere na negativna očekivanja i odustajanje od ulaganja. Drugo, vlada koja se stalno zadužuje “ulijeni“ financijske institucije koje kupovinom obveznica i trezorskih zapisa ostvare dobit, bez da financiraju rizičnije projekte u privatnom sektoru. Treće, Hrvatska plaća visoke stope na izdane obveznice – pojašnjavaju u Udruženju Lipa iz Hrvatske.
