Nedavna odluka supervizora za Distrikt Brčko, američkog diplomata Louisa J. Crishocka, izazvala je reagiranja i otvorila niz pitanja o ulozi međunarodnih predstavnika u Bosni i Hercegovini te suverenitetu domaćih pravosudnih i političkih institucija. Naime, Crishock je, suprotno odluci Prizivnog suda Distrikta Brčko kojom je Goran Pisić smijenjen s pozicije šefa policije, donio nalog kojim Pisića zadržava na toj dužnosti do imenovanja i stupanja na dužnost njegova nasljednika.
Ovaj potez međunarodnog dužnosnika mnogi promatraju kao izravno miješanje u domaće sudske odluke i ponovno oživljavanje pozicije supervizora, koju je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) još 2012. godine suspendirao. Naime, Prizivni sud Distrikta Brčko tijekom listopada donio je presudu kojom je odluka o imenovanju Gorana Pisića za šefa Policije Distrikta, inače donesena 9. studenoga 2020. godine, proglašena nevažećom. Sud je našao da imenovanje nije provedeno u skladu sa Statutom Distrikta Brčko, koji jasno nalaže obvezu davanja suglasnosti Skupštine Distrikta Brčko za izbor šefa policije.
Procedure nisu poštovane
U obrazloženju odluke sud je naveo da je gradonačelnik Distrikta Brčko pri donošenju odluke o imenovanju šefa policije prekršio statutarnu obvezu pribavljanja suglasnosti Skupštine, čime je ozbiljno narušena pravna procedura. Ova odluka Prizivnog suda predstavlja važan presedan u smislu zaštite pravne države i suvereniteta domaćih institucija. Sud je jasno naglasio da je za imenovanje na tako ključnu poziciju potrebno osigurati sve proceduralne korake, uključujući suglasnost parlamentarnoga tijela, kako bi se spriječile nepravilnosti i osigurala transparentnost u radu institucija. Međutim, ova odluka nije ostala bez reakcije s međunarodne strane. Nakon objave presude supervizor za Distrikt Brčko Louis J. Crishock izdao je nalog kojim suspendira odluku Prizivnog suda i ostavlja Gorana Pisića na dužnosti šefa policije do imenovanja njegova nasljednika. Odluka supervizora odmah je izazvala kontroverze jer se smatra izravnim uplitanjem u domaće sudske odluke, čime se ponovno aktivira međunarodni nadzor nad Distriktom Brčko, unatoč odluci iz 2012. godine kojom je ova dužnost suspendirana, te sada postoje prijepori je li se ovakva odluka uopće mogla nametnuti.
Doduše, Crishock je svoju odluku opravdao tvrdnjom da bi Pisićeva smjena mogla ozbiljno narušiti funkcioniranje policije u Distriktu Brčko te ugroziti istražne radnje u tijeku, što se djelomično može smatrati opravdanim, ali... Naglasio je kako je odluka donesena u suradnji s Europskom unijom i NATO-ovim zapovjednicima u Bosni i Hercegovini te u skladu s konačnom odlukom Arbitražnog suda za Brčko iz 1999. godine, kojom su međunarodnim predstavnicima dodijeljene izvanredne ovlasti za osiguranje stabilnosti Distrikta. Na najizravniji način je sudbina Distrikta Brčko povezana s američkim diplomatima koji su uvijek broj 2 u Uredu visokog međunarodnog predstavnika. Međutim, Crishockov potez otvorio je pitanje o legitimnosti međunarodnih intervencija u pravosuđe i političke procese u Bosni i Hercegovini, posebice nakon što je PIC 2012. godine odlučio o suspenziji supervizorskih nadležnosti za Distrikt Brčko.
Bez operativne uloge
Tada je donesen zaključak da lokalne vlasti preuzmu odgovornost za upravljanje Distriktom, a supervizorska dužnost formalno je ostala na snazi, ali bez operativne uloge u lokalnoj vlasti. Zbog toga se Crishockova odluka sada promatra kao presedan koji dovodi u pitanje suverenost domaćih institucija i otvara prostor za novo preispitivanje međunarodne prisutnosti u zemlji. Mnogi pravni stručnjaci i politički akteri u Bosni i Hercegovini smatraju da je Crishockova intervencija neusklađena s mandatom supervizora i u suprotnosti s načelima pravne države.
Kritičari naglašavaju da je uloga sudova u svakom demokratskom društvu ključna za zaštitu zakonitosti i suvereniteta te da je narušavanje sudskih odluka opasan presedan koji šalje poruku da domaće institucije nisu sposobne ili ovlaštene donositi odluke bez nadzora međunarodnih aktera. Prema mišljenju pravnih stručnjaka, obrazloženje prema kojem bi odsutnost šefa policije mogla ugroziti sigurnost građana i spriječiti pravodobno djelovanje policije, predstavlja nerazmjeran razlog za poništavanje odluke suda.
