Tko danas ima tinejdžere, nužno se pita kako vrijeme koje provode na pametnim mobitelima surfajući, čavrljajući s vršnjacima (inter)nacionalno ili igrajući videoigre utječe na njihov mozak. U SAD-u je Nacionalni institut za zdravlje (NIH) pokrenuo najambiciozniju studiju razvoja adolescentskog mozga.
Znanstvenici pokušavaju razumjeti ono što nitko dosad nije: kako vrijeme provedeno pred ekranima utječe na fizičku strukturu mozga djece, na emocionalni razvoj i mentalno zdravlje. Pratit će više od 11.000 djece deset godina i za to potrošiti 300 milijuna dolara. Dr. Gaya Dowling iz NIH-a za CBS News kaže da su u prvom valu istraživanja dobivenih skeniranjem mozga 4500 djece od 9 i 10 godina pronašli značajne razlike u mozgu djece koja koriste pametne telefone, tablete i videoigre više od sedam sati dnevno. Kod njih dolazi do preuranjenog stanjivanja moždane kore. No, još ne znaju je li to stanjivanje korteksa koje se obično smatra procesom sazrijevanja mozga uzrokovano vremenom provedenim pred ekranima i je li to dobra ili loša stvar! I neće biti poznato do konačnih rezultata studije. Podaci iz studije NIH-a pokazali su i da su djeca koja troše više od dva sata dnevno pred ekranima imala slabije rezultate razmišljanja i na jezičnim testovima.
Treba čekati konačne rezultate
Goran Šimić, prof. neuroznanosti i anatomije i voditelj odjela za neuroznanost na Hrvatskom institutu za istraživanje mozga (HIIM) kaže da su preliminarni podaci zanimljivi. – Nalaz ove studije da korištenje pametnih telefona korelira s ranijim stanjivanjem korteksa je važan, ali trenutačno je nejasno je li to “dobro” ili “loše”. Naime, neke razvojne bolesti mozga, kao autizam, također se odlikuju promijenjenom dinamikom sazrijevanja moždane kore koja je najprije prebrza, a zatim preslaba. Općenito govoreći, nešto što pomiče vremenski okvir sazrijevanja moždane kore na znatno raniju dob traži veliku pozornost i detaljnu usporedbu dobivenih MRI rezultata s rezultatima testova ponašanja te djece, jer je moguće da su to samo pametna djeca koja su sazrela nešto ranije, a moguće je i obrnuto da to ima psihološku “cijenu”, da će se usporiti njihov kognitivni razvitak i neće ostvariti svoj puni potencijal. U 9 i 10-godišnjaka to bi moglo značiti da prerano postižu svoj puni potencijal što bi bilo jako loše – kaže Šimić.
Zato treba čekati konačne rezultate istraživanja. Dr. Dimitri Christakis, autor smjernica Američke akademije pedijatrije, preporučuje roditeljima da izbjegavaju upotrebu digitalnih medija za djecu mlađu od dvije godine. Bebe koje se igraju na iPadu, tumači, ne prenose naučeno u stvaran svijet. Ako djetetu date aplikaciju u kojoj se virtualno igra lego-kockicama, pa mu date prave lego-kockice, ono se ponaša kao da nikad ništa nije radilo s njima. Akademik Ivica Kostović i počasni ravnatelj HIIM-a ističe da je ova studija, koja ima potporu Ministarstva zdravstva SAD-a, izuzetno važna jer želi utvrditi imaju li djeca koja koriste prekomjerno smartfone, tablete i videoigre (više od 7 sati dnevno), vidljive strukturne promjene na mozgu.
– Prema prvim rezultatima, analiza mozga 4500 slučajeva pokazuje da su promjene vidljive u stanjivanju moždane kore, što istraživači tumače prijevremenim odnosno ubrzanim sazrijevanjem moždane kore. To znači da je promijenjen prirodni proces strukturnog sazrijevanja moždane kore. Ako je to točno, to je vrlo zabrinjavajuće jer bi značilo da se ne samo plastično mijenjaju sinapse (funkcionalna mjesta interakcije živčanih stanica) nego i opća struktura moždane kore. Kad su promjene vidljive na magnetskoj rezonanci, one su opsegom značajne jer MRI ne prikazuje delikatne promjene neuronskih mreža. Djecu izloženu prekomjernom korištenju ekrana trebalo bi usporediti s djecom koja nisu koristila ekran u dobi od 25 godina dokad je mozak plastičan. Ali i sad se može reći da je štetno koristiti digitalne medije za djecu mlađu od 2 godine. Sigurno razdoblje treba produljiti do 3.,4. godine kada neuroni moždane kore dovršavaju rast svojih dendritičkih stabala – govori Kostović.
Promjene u ponašanju
Prekomjerno korištenje digitalnih medija treba, dodaje, ograničiti i kasnije jer se neuronske mreže oblikuju i poslije. Jean Twenge, prof. psihologije, otkrila je kod tinejdžera rođenih 1995. i poslije koji su prva generacija koja je pubertet provodila s pametnim telefonima, promjene u ponašanju. Među njima je postotak onih koji su prijavljivani zbog opijanja ili seksa pao, ali porastao je broj usamljenih i depresivnih tinejdžera. Sklonost samoozljeđivanju među djevojčicama od 10 do 14 godina je utrostručena. Twenge zaključuje da su pametni telefoni sjajna stvar, ali kad su alat koji ne koristi vas, nego vi njega.
