Unatoč padu cijena energenata na svjetskoj razini, poremećeni lanci opskrbe i dalje utječu na iznimnu skupoću prometa prema Bosni i Hercegovini, a što se negativno reflektira na veliki broj domaćih proizvođača hrane, ali i drugih proizvoda, koji za svaki svoj proizvod koriste repromaterijale iz drugih zemalja, piše Večernji list BiH. Uz neizvjesnost zbog situacije u Ukrajini, kao i zbog pritisaka vezanih uz rast cijena, ali i poskupljenje usluge prijevoza, prekide u globalnim lancima opskrbe i neizvjesna politička događanja, ekonomisti ne očekuju skoro okončanje inflacije, a što će itekako osjetiti građani BiH ove jeseni i zime.
Veća potrošnja
S obzirom na to da je riječ o mjesecima kada je i potrošnja veća zbog niza čimbenika, za očekivati je kako će i ostatak ove godine, ali i početak iduće, donijeti nastavak situacije u kojoj će stanovnicima BiH biti izazov zadovoljiti sve potrebe koristeći sredstva koja imaju na raspolaganju u kućnom proračunu. Ni financijski stručnjaci ne očekuju da će inflacija tako brzo početi jenjavati.
Domaća proizvodnja hrane postala je isuviše ovisna o repromaterijalima izvana, počevši od sjemenskog materijala do gnojiva, a sve navedeno jasno upućuje na potrebu korjenitih promjena. Rezultati ankete koju je Centralna banka provela u lipnju 2022. godine upućuju na uočljiv porast kratkoročnih inflatornih očekivanja za tekuću godinu. Očekivana inflacija za tekuću godinu iznosi 10,8% i porasla je u odnosu na razinu od 7,1%, koja je zabilježena u anketi provedenoj u ožujku tekuće godine. Pritisci vezani uz rast cijena energenata, hrane i drugih roba, usluge prijevoza, prekide u globalnim lancima opskrbe i neizvjesna politička događanja ne jenjavaju, a uslijed sinkronizacije poslovnih ciklusa na globalnoj razini eksterni šokovi dominiraju. S tim u vezi rezultati ankete dalje upućuju na to da se ne očekuje skoro okončanje povišene inflacije jer i očekivana stopa inflacije za 2023. godinu ubrzano raste te iznosi 8,6% u odnosu na razinu od 4,8%, zabilježenu u ožujku tekuće godine.
Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković za portal Večernjeg lista BiH kaže kako se u slučaju rasta inflacije očekuje i nastavak rasta cijena hrane, a poseban problem predstavlja skupoća prometa koja izravno diktira cijene onih proizvoda unutar BiH koji zapravo trebaju materijale iz inozemstva.
- Definitivno je da mi samo pratimo rast cijena ako nama u BiH poskupljuje uvozni repromaterijal za proizvodnju u Bosni i Hercegovini. Dakle one robe koju uvozimo i ako je poskupio prijevoz, a jest. Cijene goriva padaju, ali i dalje nam je ostao prijevoz zbog prekida logističkih lanaca. Nekada je cijena kontejnera bila 2 tisuće dolara, a sada je gotovo 20 tisuća. Plus, vlada ograničenost u kontejnerskom prometu - naglasio je Vuković. Zbog svega navedenoga jasno je i kako će se stanovnici BiH morati prilagođavati koristeći na što učinkovitiji način dostupna sredstva u kućnom proračunu, odnosno snalaziti se promjenom potrošačkih navika, poglavito zbog toga što rast cijena ne prati i rast primanja.
Domaća proizvodnja
Admir Kapo, predsjednik Udruge “Kupujmo i koristimo domaće”, nedavno je za Fenu naglasio kako smatra da će upravo zbog toga doći do racionalnije kupnje i da će ljudi kupovati samo ono što im je nužno, dok će se, kako kaže, mnogi morati odreći i nekih dosadašnjih “luksuza”.
- U suštini, BiH spada u kategoriju društava u kojima radnici imaju skromna primanja, uvijek se gledalo što je to jeftinije, pa je u određenim kategorijama imala i ogromne deficite jer ono što se uvozilo u BiH bilo je lošije kvalitete i jeftinije, a mnogi nisu u situaciji birati kvalitetu, već ono što je jeftinije - kazao je Kapo za Fenu. Uputio je na činjenicu da BiH uvozi većinu sirovina za preradu i da zbog toga moramo često plaćati cijenu koja nije prikladna za naš standard. Sve navedeno ide u korist ocjenama i zahtjevima domaćih ekonomista koji traže ojačavanje ekonomskog prostora u BiH usmjeravanjem na domaću proizvodnju koja bi u što manjoj mjeri bila ovisna o repromaterijalima izvana.
Jedno od rješenja koje bi vodilo stabilizaciji, pa i padu cijena, uvođenje je strateškog otkupa domaćih poljoprivrednih proizvoda, odnosno da se određenim mehanizmima zajamči proizvođačima kako će im viškovi robe biti otkupljeni, a što bi onda vodilo stvaranju odgovarajuće rezerve.
