Uoči dolaska ljetnih dana, svake godine pomičemo kazaljke na našem satu – jedan sat unaprijed. Ove godine je to palo na 26. ožujka u 2 sata u noći. Tako smo sinoć spavali sat vremena manje, a pokazalo se da to zapravo ima dosta utjecaja na nas.
Posljedice se osjećaju jer tijekom noći tijelo luči hormon melatonin, a kad se to poremeti, ostavlja negativne posljedice na zdravlje. Pomicanje sata na ljetno računanje vremena utječe na "unutarnji sat" odnosno bioritam čovjeka. Povećava se rizik od srčanog i moždanog udara. Starije osobe koje boluju od karcinoma mogu razviti veći rizik od kardiovaskularnih oboljenja tih dana, a poremećen san utječe i na tlak i, naravno, mentalno zdravlje.
Postoje neka istraživanja koja pokazuju da se prvi ponedjeljak nakon pomicanja sata povećavaju šanse od srčanog udara za 25 posto. Sve to zbog stresa, poremećaja bioritma i melatonina.
Mogu se pojaviti i drugi simptomi poput kroničnog umora, dekoncentriranosti i smanjene produktivnosti. Prema istraživanju koje je objavio magazin Journal of Applied Psychology 2012., prvoga radnog dana nakon pomicanja sata, Google je zabilježio znatno više pretraga zabavnog sadržaja poput videa na Youtubeu, što upućuje na manjak koncentracije onih koji su taj dan bili na poslu.
Samo jedan sat manje sna, povećava i rizik od prometnih nesreća. Istraživanja u Americi su pokazala da je u samo šest dana nakon pomicanja sata broj prometnih porastao s 5.4. na 7.5 posto. Prema izračunima to znači 302 više smrtno stradalih u razdoblju u 10 godina.
Zašto to zapravo radimo?
Glavni ‘krivac’ za pomicanje sata je Benjamin Franklin jer je njemu prvom došla ideja da se pomiče sat kako bi se produljio svjetliji dio dana za vrijeme večernjih sati. Do njegove ideje došlo je zbog štednje na energetskim resursima, poput pčelinjeg voska i ulja za uljanice, no u današnje vrijeme pomicanje sata smatra se kontraproduktivnim.
Europska komisija 2018. godine predložila je ukidanje sezonskog mijenjanja računanja vremena. Taj prijedlog je bio zasnovan na stavovima građana, analizama, stručnim studijama, pregovorima s Europskim parlamentom i javnim konzultacijama. Prošle godine su države članice trebale ukinuti pomicanje sata, no to se odgodilo za ‘neki rok u budućnosti’.
