Interes za ulaganja u obnovljive izvore energije u Federaciji BiH se ne smanjuje iako su sve kvote do 2020. godine gotovo popunjene. Za proizvodnju energije iz energije sunca odavno postoji duža lista čekanja, za vjetroenergiju i hidroenergiju ima još slobodnih kvota, dok su kvote za biomasu slobodne, javlja BHT1.
Federacija BiH se do 2020. godine obvezala da će u krajnjoj potrošnji 41 posto električne energije osigurati iz obnovljivih izvora. Zadane kvote su gotovo popunjene tri godine prije roka.
- Za solarnu energiju plan za subvencioniranu proizvodnju je u potpunoati ispunjen. Što se tiče ostalih izvora energije imamo biomasu, vjetroenergiju i hidroenergiju, gdje iz hidroenergije imamo slobodnih 16 megavata do 2020., iz vjetroenergije 6,8 megavata, a iz biomase2,47 megavata slobodnih dinamičkih kvota za poticaje, kaže Boris Misirača, direktor Operatora za OIEiEK.
Potencijal za korištenje obnovljivih izvora energije je veliki, ali su prepreka za ulaganja spora birokratija i nedorečen Zakon o obnovljivim izvorima energije. Tri godine čeka se i na ažuriranje Akcijskog plana, koji je, kako pojašnjava Miroslav Niklolić, voditelj razvoja obnovljivih izvora energije u EPHZHB, napravljen 2014. godine i trebao bi se revidirati svake godine i produživati za godinu dana.
Kolateralna šteta manjkovog zakona su pojedini mali proizvođači solarnih elektrana koji su ostali bez subvencija, iako po zakonu izravno ulaze u kvote poticaje, koje su, međutim, dodijeljene velikima. Takođe, odbijeni su i proizvođači bioplina zato što Zakon nije predvidio proizvodnju ovog energenta.
- Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije poznaje isključivo čvrstu biomasu, dok bioplin ne poznaje, tako da smo prisiljeni te zahtjeve odbijati, kaže Misirača, te dodaje da su odbijeni zahtjevi Farme krava Spreča, farmera iz Bosanskog Petrovca, Sanskog Mosta...
U Federalnom ministarstvu energetike, rudarstva i industrije navode da pripremaju izmjene i dopune Zakona o obnovljivim izvorima, kao i da rade na energetskoj strategiji. Zahtjev za ažuriranje Akijskog plana uputit će Vladi na razmatranje krajem ovog mjeseca. Za sve su, navode, ključna novčana sredstava.
- Mi iz Ministarstva ne možemo prejudicirti konačna rješenja obzirom da ona ovise od financijskih sredstava koja je neophodno osigurati za sustav poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, kaže Tarik Begić iz FMERI-ja, prenosi Indikator.ba.
U Ministarstvu nemaju konkretan odgovor na to ni kada će i koliko biti povećane kvote za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora nakon 2020. godine. S tim uvezi, čekaju smjernice Europske eknergetske zajednice.
