Početkom srpnja navršava se 27 godina od progona Hrvata iz općine Fojnica. Za zločine nad Hrvatima Fojnice, ubojstva i progone te uništavanje imovine i rušenje katoličkih vjerskih objekata u Fojnici još uvijek nitko nije procesuiran, piše Večernji list BiH.
Iskrivljivanje istine
Upravo ovu sramotnu činjenicu mnogi koriste kako bi iskrivili povijest, Hrvate prikazali kao zločince, a tzv. Armiju BiH “osloboditeljem” Fojnice.
- Sedam brigada tzv. Armije BiH iz 11 smjerova napalo je Fojnicu “oslobađajući” je od Hrvata uništavajući im imovinu i katoličke vjerske objekte. Po verziji koja se svake godine plasira u bošnjačkim medijima i javnosti, ispada da smo mi sami sebe protjerali iz Fojnice. Prije toga smo “opljačkali” vlastitu imovinu, sedam hrvatskih obitelji “žive zapalili”, do temelja “spalili” crkvu u Šćitovu... - kaže nam Branko Stanić, jedan od ratnih zapovjednika HVO-a u Fojnici i potpisnik sporazuma o uspostavi “zaštićene sanitetske zone” u ovoj općini. Taj su sporazum potpisali i Nihad Kamenjaš, predstavnik tzv. Armije BiH, te tadašnji zapovjednik snaga UNPROFOR-a u BiH francuski general Filip Morion. Napadom na Fojnicu sporazum je grubo prekršila bošnjačka strana, tvrdi Stanić koji je jedan od svjedoka odglumljenog zajedništva koje je funkcioniralo dok tzv. Armija BiH nije ojačala te stvorila preduvjete za ostvarenje plana etničkog čišćenja Fojnice te zauzimanja Kiseljaka. Ljeto 1993. fojnički Hrvati pamte kao najteže u novijoj povijesti. U srpnju 1993. počinjen je masovni progon hrvatskog stanovništva. Među najtežim zločinima Armije BiH nad Hrvatima Fojnice ubojstva su 23 civila, 76-godišnja Luca Barbić i njezina kći Ana spaljene su žive u selu Šćitovu, kao i još nekoliko hrvatskih obitelji.
Ubojstva u samostanu
Za tijelima troje ubijenih civila Snježane Zelenike, Berislava Bošnjaka i Zorana Penezića još se traga. Među ubijenima su i fra Nikica Miličević i fra Leon Migić, gvardijan i vikar franjevačkog samostana u Fojnici. Na njegovu pragu 13. studenoga 1993. ubio ih je Miralem Čengić, pripadnik tzv. Armije BiH koji je zbog tog zločina osuđen pa više puta pomilovan od bošnjačkog političkog vrha. Odavno je na slobodi. Hrvati Fojnice s pravom sumnjaju u istragu. Njihove sumnje prije 10-ak godina potkrijepio je i Hasib Mušinbegović, zapovjednik postrojbe čiji je pripadnik bio ubojica fojničkih fratara tvrdeći da su na dan ubojstva Čengić i pomagači bili izuzeti od njegova zapovijedanja. Poginulo je i oko 100 pripadnika HVO-a, 300 je ranjeno, 50 Hrvata prošlo je kroz logore Armije. Svim zločinima tzv. Armije BiH zajedničko je da za njih ni nakon 27 g. nitko nije odgovarao. Od prijeratnih 5500, nakon lanjskog blagoslova kuća u župi Fojnici popisano je oko 2300 Hrvata katolika, kazao nam je fra Luka Šekerija, župni vikar u Fojnici. Broj Hrvata u ovoj općini SBŽ-a davno je prepolovljen.•