Odvjetnici koji na sudu rasvjetljavaju nejasne činjenice ne koriste manje ljudskom rodu od ratnika koji u bitkama brane domovinu, svoj narod i svoje potomstvo.
Ciceron, rimski državnik i govornik
Radiotelevizija Srbije nastavlja sa snimanjem i prikazivanjem novih epizoda iznimno zanimljivog i gledanog dokumentarno-igranog serijala "Branilac" u kojem se vjerno prikazuju sudski procesi i obrane najpoznatijih odvjetnika s prostora bivše Jugoslavije.
Uz slučajeve Veljka Guberine, Filote File, Srđana Popovića i mnoštva drugih poznatih imena ovdašnjeg odvjetništva, u najnovijoj sezoni ove rado gledane serije naći će se i dvije epizode u kojima ćemo moći vidjeti dogodovštine iz dvaju slučajeva koje je pred sudovima u bivšoj zemlji vodio poznati mostarski odvjetnik i akademik Josip Muselimović. RTS i redateljica Jelena Svetličić prepoznali su kvalitetan materijal za priče u knjigama koje je objavio naš akademik i u kojima je do u detalje fotografski opisao neke od svojih najzanimljivijih slučajeva.
Lik akademika Josipa Muselimovića u novoj sezoni serije "Branilac" igrat će poznati banjolučki glumac Ljubiša Savanović, koga smo imali prilike već gledati u mnogim serijama i filmovima.
Večernji list: Što su teme koje obrađuje "Branilac" i što smo mogli do sada vidjeti u ovom serijalu?
- U posljednje vrijeme Radiotelevizija Srbije snimila je i počinje s prikazivanjem nove sezone igranog serijala "Branilac" u kojemu je obradila nekoliko slučajeva iz prakse najpoznatijih odvjetnika s područja bivše Jugoslavije. U serijalu su prikazani dramatični događaji u kojima su kao branitelji bili doajeni odvjetničkog poziva: Veljko Guberina, Filota Fila i Srđan Popović.
Večernji list: Kakvi su gledanost i zanimanje za ovaj serijal?
- Serijal je izazvao iznimno zanimanje profesionalne i druge javnosti. Napose televizijskih gledatelja. Zapravo, mnogo više nego što su i očekivali tvorci i redatelji serije "Branilac".
Večernji list: Kakav je osjećaj znati da će se u jednom renomiranom serijalu obrađivati slučajevi iz vaše bogate prakse i jeste li s nekim od odvjetnika koji se spominju u radnji serije "Branilac" imali suradnju i poznanstvo?
- Osjećam se sretno i profesionalno sam ponosan na to što su se među takvim velikanima našle moje odvjetničke godine i kazneni predmeti u kojima sam bio branitelj. U dvama kaznenim predmetima branio sam sa starijim kolegom, beogradskim odvjetnikom Veljkom Guberinom. Od njega sam mnogo naučio.
Večernji list: Često ste u razgovorima spominjali i referirali se na neke odvjetničke bravure čuvenog Veljka Guberine. Uz njega vas vezuju divne uspomene. Kad ste se posljednji put vidjeli s velikim Veljkom?
- Iskreno, uz ime i karijeru zagrebačkog odvjetnika dr. Ive Politea, branitelja uzoritog kardinala Alojzija Stepinca i maršala Josipa Broza Tita, Veljko Guberina bio je jedinstvena odvjetnička pojava. Posljednji put sreli smo se u Beogradu na Danima srpskog odvjetništva. Bilo je to u veljači 2021. godine. Godinu dana poslije kolega Guberina je umro. Njegovo ime ostat će trajno upisano u odvjetnički almanah.
Večernji list: Slučajevi iz vaše prakse koje će obrađivati serijal slučajevi su iz vaše knjige "Poštovani suci, zašto". Što se u njoj može pročitati?
- U knjizi "Poštovani suci, zašto" predstavio sam dvadesetak zanimljivih kaznenih predmeta iz moje odvjetničke prakse. U različitim prigodama knjigu sam predstavljao i darovao. Nekada kolegama odvjetnicima, nekada sucima, tužiteljima, klijentima i prijateljima. To je uvijek prigodan dar. Mlađim kolegama knjiga je pravi putokaz kako se u određenim prilikama treba postaviti... Pogotovo kada klijent ostane sam i nađe se u okolnostima kaznenog progona, a od vas očekuje pomoć i potporu.
Večernji list: Što je, po vašem mišljenju, posao odvjetnika, što on kao profesionalac mora i dužan je pružiti svome klijentu?
- Na prvom mjestu razumijevanje, pomoć i zaštitu, pa i onda kada se radi o najtežim kaznenim djelima. Kako je liječnik dužan pružiti pomoć teško bolesnom i umirućem čovjeku tako je i odvjetnik dužan boriti se za zakonit postupak i pravičnu sankciju osobi koja je došla u sukob s kaznenim zakonom.
Večernji list: Što bi, po vašem mišljenju, bio odvjetnički zavjet koji bi trebao ispuniti svatko onaj tko se bavi odvjetničkim poslom?
- Tako sam ispisao svoj odvjetnički zavjet: "Ako optuženika napuste svi, društvo, prijatelji i najbliži srodnici, njegov branitelj mora ostati s njim, mora ostati kao posljednja nada i jedina utjeha."
To je odvjetnički postulat za sve prilike i za sva vremena.
Večernji list: Koliko je u svoj vašoj dugogodišnjoj i prebogatoj karijeri bilo teško i izazovno držati se tog vašeg postulata i zavjeta?
- U mojoj odvjetničkoj karijeri dugoj pola stoljeća ovu prisegu dosljedno sam poštovao. O tom najbolje svjedoči nova knjiga "Tajni vilajet" koju je napisao dr. Edin Garaplija. U prvim poslijeratnim godinama, dok se snajperske i ine cijevi nisu ni ohladile, a glave letjele danju i noću, ući u Sarajevo i braniti prokazanog čovjeka, protiv koga su svi odreda, nije bio nimalo lak zadatak. Od političkog i represivnog vrha i predsjednika države do posljednjeg poslušnika - bila je odvjetnička hrabrost ili prava ludost.
Večernji list: Kako je na koncu prošao taj proces?
- Hvala Bogu, sve je završilo dobro. Na tu obranu sam ponosan. Ponosan i zbog toga što sam je s kolegom Farukom Balijagićem, odvjetnikom iz Tuzle, obavio pro bono, bez odvjetničke naknade i o svom trošku. O toj obrani i mom odnosu prema zatočenom mladiću, njegovoj majci i zaručnici dr. Garaplija svjedoči u svojoj knjizi.
Večernji list: Gdje je danas i čime se bavi dr. Edin Garaplija nakon svega što je proživio i opisao u knjizi "Tajni vilajet"?
- Bio je određen za odstrel, a on je, hvala Bogu, danas otac troje djece, doktor znanosti, sveučilišni nastavnik, plodan pisac i dragocjen svjedok jednog povijesno iščašenog vremena.
Večernji list: Ulogu u cijeloj priči oko snimanja serijala imao je i odvjetnik Oliver Injac.
- Jedne prigode na Danima srpskog odvjetništva u Beogradu do mene je došao kolega Oliver Injac, odvjetnik iz Beograda. Upoznali smo se i razgovarali o ovim i onim stvarima. Uglavnom onako kako razgovaraju ljudi koji se prvi put sretnu i upoznaju. Kolega Injac je pričao kako je u jednom beogradskom antikvarijatu našao moju knjigu "Poštovani suci, zašto. Knjiga je privukla njegovu znatiželju. Poželio je da se upoznamo i porazgovaramo.
Večernji list: Kakva storija stoji između serije "Branilac" i vaših slučajeva iz knjige "Poštovani suci, zašto"? Tko je odgovoran za to da se knjiga našla u rukama redatelja s RTS-a?
- Pozornost kolege Olivera Injca privukao je intrigantan naslov knjige "Poštovani suci, zašto". "Zašto ste tako sudili ako vam je netko s braniteljskog stola argumentirao govorio da se delikt nije dogodio onako kako tvrdi javna optužba i da se to ne može podvesti pod postavljenu pravnu kvalifikaciju?"
Večernji list: Nakon što je pročitao knjigu, je li s vama kontaktirao?
- Kolega Injac je silno obrazovan, elokventan i neposredan čovjek. Želio je razgovarati o nekoliko mojih obrana koje su uzburkale jugoslavensku pravosudnu scenu.
Večernji list: Svakako je bila riječ o zanimljivim predmetima, kako ste jednom prilikom rekli, s neočekivanim obratima.
- Zaista, u tim predmetima dogodili su se nevjerojatni obrati. U svakom predmetu Vrhovni sud Bosne i Hercegovine uvažavao je moje žalbe i stvari činjenično i pravno rješavao na drugačiji način.
Večernji list: Drugim riječima, bila je to prava lepeza različitih djela i kazni.
- U tim predmetima ispreplela su se najteža kaznena djela i različite primjene kazneno-procesnog prava. U jednom predmetu Savezno javno tužiteljstvo prihvatilo je moj prijedlog i kod Saveznog suda Jugoslavije podignulo zahtjev za zaštitu zakonitosti.
Večernji list: Kakva je bila sudbina tog procesa?
- Veliko vijeće Saveznog suda prihvatilo je zahtjev za zaštitu zakonitosti, ukinulo presudu Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine i naložilo obnovu procesa.
U poslijeratnoj sudskoj praksi Bosne i Hercegovine bio je to prvi i jedini slučaj. Od tog zaista jedinstvenog pravnog slučaja suci Vrhovnog suda prema mojim predmetima i meni kao mladom odvjetniku imali su naglašeno korektan odnos. Slušali su ono što sam govorio, što sam predlagao i za što sam se zauzimao.
Večernji list: I onda je knjiga došla u ruke RTS-ove ekipe, tvoraca serijala "Branilac".
- Nekoliko mjeseci nakon našeg beogradskog susreta kolega Injac me je nazvao i ispričao da je knjigu "Poštovani suci, zašto" dao redateljima Radiotelevizije Srbije i da bi po oni nekim slučajevima željeli snimiti igranu seriju. Baš onakvu kakvu su snimili na temelju obrana Veljka Guberine, Filote File i Srđana Popovića.
Večernji list: To se poklopilo s još jednim medijskim projektom u koji ste bili uključeni. Recite nam o čemu je riječ?
- Nekako u isto vrijeme na programu Radija Beograd izvodila se moja radiodrama "Tek iza rešetaka osjetila sam slobodu" - baš ona koja je na natječaju Radija Sarajevo 2008. dobila prvu nagradu. Na sceni Hrvatskog narodnog kazališta igrala se moja drama "Druga savjest".
To je priča o četvorici maturanata, inače odličnih učenika iz Tomislavgrada. U mladenačkom zanosu oni su željeli promijeniti političke prilike u bivšoj Jugoslaviji.
Na zasjedanju svog sabora odredili su granice nove države i imenovali Vladu. Bili su uhićeni i pred Okružnim sudom u Mostaru krenuo je zanimljiv kazneni postupak. Drama je igrana pedesetak puta.
Uvijek pred punim gledalištem.
Večernji list: Tko su bili glumci koji su činili prvu postavu ove predstave?
- Glumci Hrvatskog narodnog kazališta i nositelji glavnih uloga: Ante Vican, Dana Kurbalija, Jozo Lepetić, Toni Pehar, Tatjana Feher i Velimir Pšeničnik odselili su se na drugi svijet. Izvođenje drame je prestalo. Radiodrama "Tek iza rešetaka osjetila sam slobodu" imala je veliki odjek.
Večernji list: Kad se dogodio prvi kontakt s ekipom RTS-a?
- U prosincu prošle godine javili su mi se redatelji s Radiotelevizije Srbije.
U razgovoru su kazali kako su proučili nekoliko mojih obrana na Okružnom sudu u Mostaru i kako su zainteresirani za snimanje novog igranog serijala. "Ako ste suglasni, mi bismo s Jelenom Svetličić, glavnom redateljicom, došli u Mostar", rekoše mi.
Večernji list: Na što ste prvo pomislili nakon razgovora s njima?
- U prvi mah nije mi bilo jasno da će jedna tako moćna televizijska kuća, nakon prikaza obrana kolega Filote File, Veljka Guberine i Srđe Popovića, doći u Mostar i po mojim obranama pred Okružnim sudom u Mostaru i Vrhovnim sudom u Sarajevu uraditi snimanje igranog serijala.
Večernji list: Počelo je snimanje. Gdje se sve snimalo, na kojim lokacijama?
- U veljači ove godine imali smo prvi mostarski radni sastanak, a dva mjeseca poslije nekoliko radnih dana snimanja. U međuvremenu snimljeno je mnogo scena u okolici Uba, koji je u svemu nalik našem podneblju. Kako priča ide iz Mostara, ona nije mogla biti bez autentičnih snimki iz Starog grada i oko Starog mosta. Lijepo smo surađivali i mnogo scena snimili.
Večernji list: Kako je tekao izbor glumaca i koga ćemo sve moći vidjeti u dvjema epizodama s vašim slučajevima?
- Drago mi je što u seriji igraju i mostarski glumci: Robert Pehar, Miro Barnjak i Ivan Skoko. Lik branitelja, dakle moj lik, igra i tumači banjolučki glumac Ljubiša Savanović... Na mostarskom snimanju uvjerio sam se kako je to veliki dramski umjetnik koji je besprijekorno predstavio moj lik - moj način govora, moj naglasak i moje pokrete tijela.
Večernji list: Je li snimanje gotovo i kakvo je ozračje vladalo na setu?
- Koncem svibnja s cijelim ansamblom družio sam se u božanstvenom ambijentu na rijeci Tari. Uglavnom, sve scene su dovršene. Gledao sam radne materijale. Ostao sam oduševljen i uvjerio se kako nije čudo što su prethodne priče Veljka Guberine, Filote File i Srđe Popovića izazvale takvo zanimanje i oduševljenje televizijske publike.
Večernji list: Jeste li imali prilike vidjeti sirove materijale i kako ste zadovoljni onime što je do sada prije finalne montaže urađeno?
- Nakon što sam pregledao snimljene materijale, siguran sam kako će tako biti i s mojim sudskim pričama i obranama. Obiteljske tragedije znaju izroditi velike nesporazume i tragične sukobe. Ne kaže uzalud drevna latinska sentenca: Aceriima proximorum odia - mržnja među najbližima je najupornija.
Večernji list: O čemu se konkretno radi u vašim dvama slučajevima koji su središnja tema najnovije sezone gledanog serijala sudske prakse?
- U ovim dvama slučajevima obrađeni su krvni delikti koji su se dogodili u Hercegovini. Jedan na prostoru Čapljine, a drugi u okolici Ljubuškog. Obiteljskim sukobima prethodile se rijeke patološke ljubomore i zavisti.
Večernji list: Kad se krenulo u ovaj projekt, pojavila se i informacija kako je RTS zainteresiran i za izvjestan nastavak suradnje.
- Redateljica Jelena Svetličić nagovijestila je nastavak naše suradnje. Naime, dva slučaja iz moje prakse zaista su neobična.
U jednom kaznenom predmetu brižan sin ubio je nepokretnu majku, a u drugom sestra je ubila brata. Bili su to tragični obračuni u hercegovačkim patrijarhalnim sredinama i obiteljima.
Večernji list: Svaki od tih slučajeva je osebujan i težak s ljudskog aspekta poimanja, međutim, jedan od njih sa sobom nosi i jednu zlokobnu neobičnost koja iskače iz uvriježena pravila, o čemu je tu riječ?
- U sudskoj praksi nije zabilježeno kako je ikada i igdje sestra ubila brata. Inače, taj delikt počinio je svatko prema svakom: otac prema sinu, sin prema ocu, sin prema majci, majka prema sinu.
Najčešće brat prema bratu. Sestra brata nikada nije ubila. Dogodilo se to kod nas, u okolici Tomislavgrada. Ova dva predmeta, po svemu sudeći, naći će se u nastavku naše suradnje.
Večernji list: Kad bismo mogli očekivati TV premijeru ove sezone serijala "Branilac"?
- Radni materijal ovog serijala bit će obrađen tijekom ovog ljeta. Na televizijskim ekranima osvanut će i oživjet će početkom listopada. Sve sam pogledao, ali opet s nestrpljenjem očekujem konačnu verziju i televizijsko predstavljanje.
Večernji list: Na kraju, izrazili ste želju i zahvaliti ljudima s RTS-a, glumačkoj ekipi i svim onima koji su doprinijeli realizaciji ovog projekta.
- Da, prije svega Televiziji Srbije, redateljici Jeleni Svetličić, scenaristu i kamermanu gospodinu Gojku Despotoviću i njihovim suradnicima silno sam zahvalan na profesionalnom, toplom i prijateljskom prijamu.
Nadam se i kako ćemo nastaviti suradnju i popularizirati ovo plemenito zanimanje za koje sam volim reći: odvjetništvo nije posao, to je poziv koji se živi, radi i voli.
