Pad prihoda, koji je zabilježen u proteklom razdoblju, bit će vjerojatno i u svibnju pa i lipnju, pad uvoza roba i izvoza iz BiH... zbog pandemije koronavirusa samo su neke od posljedica koje BiH već osjeća i značajno će poremetiti mnoga kretanja u idućem razdoblju. O tome kako radi i funkcionira najveća i najvažnija institucija u državi koja osigurava fiskalnu stabilnost svih razina vlasti u BiH - Uprava za neizravno oporezivanje BiH u intervjuu za Večernji list BiH govorio je ravnatelj Miro Džakula. U razgovoru otkriva nove podatke o visini prikupljenih prihoda od poreza, radu u izvanrednim okolnostima zbog pandemije, realiziranim projektima i planovima.
Kakvi su prvi pokazatelji kad je u pitanju ubiranje neizravnih poreza od početka pandemije u BiH?
Zaključno s danom 29. travnja 2020. godine na jedinstveni račun Uprave za neizravno oporezivanje BiH prikupljeno je 2 milijarde i 374 milijuna KM neizravnih poreza. Uspoređujući to s istim razdobljem 2019. godine, prihodi od neizravnih poreza manji su za 75 milijuna KM. Pad prihoda evidentiran je u travnju 2020. godine, dok smo u ožujku “ubrali” 23 milijuna KM više u odnosu na ožujak 2019. godine. U travnju 2020. godine obveznici su podnosili PDV prijave za ožujak i po toj osnovi bio je smanjen priljev sredstava, što je bilo i za očekivati jer veliki broj obveznika nije uopće radio u drugoj polovini ožujka. Također, došlo je i do pada uvoza roba u BiH, a to automatski znači i pad prihoda od uvoznih pristojbi. Činjenica je da je zbog pandemije prouzročene virusom COVID-19 došlo do značajnog pada ekonomske aktivnosti u cijelom svijetu, pa samim tim i u BiH, a to za sobom povlači i smanjen priljev sredstava po osnovi izravnih i neizravnih poreza.
Koliki pad prihoda po ovoj osnovi se može očekivati tijekom godine?
Mišljenja sam da u ovom trenutku nitko ne može dati precizan odgovor na to pitanje. Uvjeren sam kako će se pad prihoda svakako osjetiti i u svibnju, a moguće i u lipnju. Nakon toga ćemo vidjeti u kolikoj mjeri će se pokrenuti sve ekonomske aktivnosti u BiH, ali i u Europi. No, svakako će biti jako teško dostići naplatu prihoda koje je UNO prikupio 2019. godine kada je na jedinstveni račun naplaćeno rekordnih 7 milijardi i 987 milijuna KM.
Kako funkcionira promet roba preko granica? Jesu li prevladani problemi s početka krize i uvođenja restriktivnih mjera?
Uprava za neizravno oporezivanje BiH učinila je sve što se moglo da se promet roba odvija potpuno neometano. Uveli smo radno vrijeme 24 sata u nekoliko carinskih ispostava gdje je u tom trenutku to bilo potrebno. Odredili smo dežurstva u ostalim carinskim ispostavama kako bi se i na tim mjestima moglo ocariniti pošiljke koje su stizale tijekom noći. Spremno smo reagirali na novonastalu situaciju unutar BiH. Činjenica je da je povremeno bilo gužvi i dugačkih kolona kamiona na pojedinim graničnim prijelazima, ali to, nažalost, nije mogla riješiti Uprava za neizravno oporezivanje. Takvi problemi nastali su zbog posebne odluke susjedne Republike Hrvatske da kamioni koji samo tranzitiraju kroz Hrvatsku moraju isključivo ići na granične prijelaze Gradiška i Šamac na sjeveru BiH. Koliko mi je poznato, nadležno Ministarstvo prometa i veza BiH trebalo bi sa susjedom Republikom Hrvatskom pokušati ublažiti ove mjere i dogovoriti otvaranje još nekog graničnog prijelaza za tranzit kamiona.
Jesu li u novonastalim okolnostima u težem položaju uvoznici ili izvoznici? Što govore vaši podaci?
Već sam napomenuo da je u tijeku 2020. godine došlo do pada i uvoza roba u BiH i izvoza roba iz BiH. U prva tri mjeseca 2020. godine ukupan uvoz roba bio je manji za oko 15 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, dok je izvoz pao za čak 16 posto. Ovi pokazatelji govore da se u vrlo teškoj situaciji trenutačno nalaze i uvoznici i izvoznici. Općenito, u BiH, ali i u cijeloj Europi, došlo je do smanjenja krajnje potrošnje, a to se odrazilo i na smanjenje uvoza u našu zemlju, odnosno smanjenje izvoza nekih roba iz BiH zbog smanjenih potreba za istima jer je veliki broj poslovnih subjekata radio smanjenim kapacitetima ili uopće nije radio u ovim izvanrednim okolnostima.
Po strukturi roba, gdje se primjećuju najveće promjene u uvozu i izvozu iz BiH?
Jedini sektori koji su ostali na razini prošle godine su trgovina prehrambenim proizvodima i prodaja lijekova, što je potpuno razumljivo jer je riječ o objektima koji su otvoreni i rade cijelo vrijeme od početka izvanredne situacije. Svi drugi sektori bilježe smanjenje. Proizvodna djelatnost, koja je i najvažnija za ekonomiju jedne zemlje, radi smanjenim kapacitetima zbog nemogućnosti plasmana svojih proizvoda iz razloga smanjene potražnje. Činjenica je da su građani BiH, ali i ljudi u ostatku svijeta, u ovom trenutku fokusirani na kupnju osnovnih životnih namirnica, dok se odgađa kupnja dobara koja građanima nisu potrebna. Transport je otežan zbog zatvaranja granica, puno težeg prelaska iz jedne države u drugu. Turizam i putovanja potpuno su ugašeni. Mišljenja sam da će sve zemlje zabilježiti ogromne gubitke u ovoj, 2020. godini i značajan pad BDP-a.
Ima li problema s uvozom medicinske i zaštitne opreme, dezinficijensa, odnosno onoga što je primarno potrebno za borbu protiv pandemije koronavirusa?
Carinska služba unutar Uprave za neizravno oporezivanje ima nalog za postupanje da izvrši prioritetno carinjenje medicinske opreme i dezinfekcijskih sredstava u odnosu na svu ostalu robu. Ovo je samo jedan od naloga koje je u cilju bržeg uvoza roba donio Operativni stožer UNO-a BiH, koji smo uspostavili u sjedištu i u svim četirima regionalnim centrima Uprave. Na ovakav način organizacije sve eventualne probleme rješavamo u najkraćem mogućem roku, ali dosta problema i preveniramo prije nego što eskaliraju. Zato je carinjenje svih roba, a posebno medicinske opreme, uvijek vršeno u najkraćem mogućem roku, uz poštivanje svih zakonskih propisa.
Koliko je Uprava kadrovski i tehnički kapacitirana da bi kvalitetno odgovorila novonastaloj situaciji?
U ovom trenutku u Upravi za neizravno oporezivanje BiH zaposlena su 2443 službenika, dok je Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta predviđeno ukupno 2879 zaposlenih. Dakle, imamo značajno manje zaposlenih u odnosu na broj sistematiziranih radnih mjesta, ali radimo sve što je u našoj mogućnosti da se svi poslovni procesi odvijaju potpuno neometano. Moram istaknuti i problem neusvajanja proračuna na razini BiH, državne institucije funkcioniraju u uvjetima privremenog financiranja cijelu prošlu, a, evo, tako je i u prvoj polovini ove godine. Iznimno je teško da najveća i najvažnija institucija u državi, koja osigurava fiskalnu stabilnost svih razina vlasti u BiH, funkcionira potpuno normalno, a bez mogućnosti ulaganja i investiranja u opremu, objekte, zaposlene... Zato sam mišljenja da se proračun BiH mora žurno usvojiti kako bi sve institucije na državnoj razini, pa tako i UNO, mogle obavljati sve aktivnosti bez prepreka. Tri najbitnija cilja u 2020. godini za sve vlade u BiH, po mom mišljenju, su sačuvati zdravlje stanovnika, osigurati stabilnost proračuna na svim razinama i likvidnost gospodarstva.
Ima li među zaposlenicima UNO-a zaraženih koronavirusom i kakve se mjere poduzimaju kako bi oni bili adekvatno zaštićeni na poslu?
Od početka pandemije virusa COVID-19 u Upravi za neizravno oporezivanje bilo je potvrđeno pet slučajeva zaraze koronavirusom kod službenika Uprave. Odmah smo postupili u skladu s epidemiološkim preporukama na način da su svi koji su bili u izravnom kontaktu sa zaraženima poslani u kućnu izolaciju te smo uspjeli spriječiti daljnje širenje. Svakako moram napomenuti da je Uprava vršila dezinfekciju prostora na lokacijama gdje se nalaze prostorije UNO-a, izvršili smo nabavu značajnih količina zaštitne opreme, jedan dio dobili smo i kao donaciju te ovom prilikom još jednom zahvaljujem svima koji su prepoznali Upravu kao jednu od institucija čiji su službenici zbog stalnog izravnog kontakta sa strankama u ekstremno visokom riziku i opasnosti da se zaraze.
Predlagano je pomicanje roka za plaćanje PDV-a dok traje kriza. Kakav je vaš stav o tome?
Mišljenja sam da sad nije trenutak za pomicanje rokova za podnošenje PDV prijava i za plaćanje obveza po osnovi PDV-a. Kad ovo kažem, onda svakako želim naglasiti “neutralnost” poreza na dodanu vrijednost. Obveznici koji su cijelo vrijeme radili, a tu prije svega mislim na trgovinu prehrambenim proizvodima, ljekarne, telekom operatore i sve ostale koji su normalno radili, imaju i obvezu za uplatu PDV-a na dobra i usluge koje su prodali. Svi ostali koji nisu radili, nisu vršili promet dobara i usluga, oni i nemaju obvezu platiti PDV. Nalazimo se u izuzetno teškom i osjetljivom razdoblju kada se mora voditi računa i o fiskalnoj stabilnosti cijele države BiH i nije pametno sada donositi ishitrene odluke na bazi političkog populizma. Na kraju, pratimo mjere koje provode i ostale države i porezne administracije. Činjenica je da je u većini država vršena intervencija u oblasti izravnih poreza, poput poreza na dobit, poreza na dohodak, poreza po odbitku, poreza na imovinu... To su sve izravni porezi gdje su određene izmjene propisa urađene i u BiH, ali u izmjenu zakonskih rješenja, kad je u pitanju oblast PDV-a, rijetko se koja zemlja upuštala.
Ima li promjena u disciplini poreznih obveznika i broju prekršaja koje uočavate otkako je nastupila kriza izazvana pandemijom?
Rekao bih da se zaista velika većina poreznih obveznika ponaša odgovorno i u skladu s važećim propisima. To potvrđuje i činjenica da je PDV prijavu za mjesec ožujak navrijeme podnijelo 45.849 poreznih obveznika, što govori da je 99,18 posto obveznika navrijeme podnijelo PDV prijavu. Mi kao Uprava želimo takvim obveznicima biti što kvalitetniji servis, a pojačane kontrole usmjeravamo na obveznike koji krše propise. Naglašavam da svi naši službenici rade potpuno normalno u uvjetima pandemije COVID-19, pa se tako redovito vrše oduzimanja roba koje se pokušavaju nezakonito prodavati, a poseban naglasak stavljamo na trošarinske robe poput duhana i duhanskih prerađevina na terenu diljem BiH. Tijekom 2020. godine oduzeli smo približno 100 tisuća kutija cigareta i više od 2200 kg rezanog duhana, čija se tržišna vrijednost procjenjuje na oko 800 tisuća maraka. Kontrolne aktivnosti na terenu diljem BiH bit će pojačane i u idućem razdoblju.
Postoje li neke druge olakšice u oblasti naplate neizravnih poreza kojima bi se moglo pomoći domaćem gospodarstvu?
Kao što sam već ranije spomenuo, većina mjera koju su mnoge zemlje u Europi i svijetu donosile odnose se na izravne poreze. Neizravni porezi porezi su na potrošnju, što znači da na kraju lanca te poreze plate krajnji potrošači, tj. građani, a obveznici u sustavu PDV-a samo izvrše uplatu tih poreza na jedinstveni račun UNO-a. Ono što je Uprava mogla i što je uradila, to je mogućnost da uvoznici i špediteri mogu koristiti bankarsko jamstvo kao osiguranje plaćanja carinskog duga na teritoriju cijele BiH. Do početka pandemije COVID-19 bilo je moguće da se bankarsko jamstvo koristi samo u okviru jednoga regionalnog centra UNO-a, ali s obzirom na teže uvjete prometa i prelaska granica, dali smo mogućnost da se jamstva mogu koristiti na cijelom teritoriju BiH.
Još prije krize vodila se javna polemika glede promjene stope PDV-a u BiH? Koliko je, po vašem mišljenju, realna takva opcija i koje su opasnosti uvođenja diferencirane stope?
Nisam u potpunosti siguran je li to smjer u kojem BiH treba ići! Sve međunarodne financijske institucije predlažu model PDV-a koji će biti najjednostavniji, a to znači da se jednom jedinstvenom, ali ne previsokom stopom, oporezuje promet što šireg spektra dobara i usluga, s postojanjem što manje izuzetaka. Rekao bih da je upravo to sustav koji BiH već uspješno ima punih 14 godina. Uprava za neizravno oporezivanje nadležna je samo za provođenje propisa iz oblasti neizravnih poreza, dok nadležnost za kreiranje politike neizravnih poreza imaju Upravni odbor UNO-a, Vijeće ministara BiH i Parlament BiH. Onakvo zakonsko rješenje kakvo se konačno usvoji UNO će svakako provoditi, s tim da želim naglasiti da, ako se bude išlo u smjeru uvođenja više stopa PDV-a, treba ostaviti dovoljno vremena da se Uprava, ali i svi porezni obveznici, spreme za to. Prije svega tu mislim na izmjenu softverskih rješenja koja prate rad Uprave, ali i poreznih obveznika.
Što je s uređenjem graničnih prijelaza? Je li u sadašnjim okolnostima uopće smisleno govoriti o ovoj vrsti ulaganja?
Granični prijelazi ogledalo su jedne zemlje i svaki putnik koji ulazi u Bosnu i Hercegovinu prvi dojam stječe na osnovi graničnog prijelaza na kojem ulazi u državu. Zato mislim da se u infrastrukturu na graničnim prijelazima mora konstantno ulagati. Naravno, sve to ovisi o iznosu financijskih sredstava koja su na raspolaganju Upravi, a novca za takve potrebe nikad nije dovoljno. U uvjetima privremenog financiranja uspjeli smo početi s nekim zaista kapitalnim projektima za BiH. Završeni su granični prijelazi Ivanjica i Gorica te objekt za carinu i graničnu policiju u Zračnoj luci Tuzla. UNO je u proteklom razdoblju vodio aktivnosti na stvaranju uvjeta za početak radova na izgradnji graničnih prijelaza Bratunac s Republikom Srbijom i Svilaj s Republikom Hrvatskom. U sljedećih godinu dana na spomenutim lokacijama trebali bismo imati potpuno nove i moderne granične prijelaze. U smanjenom obujmu izvodili smo dio radova na rekonstrukciji graničnog prijelaza Vardište. Predstoji nam nabava objekta za potrebe Središnjeg ureda UNO-a u Banjoj Luci i regionalnog centra Banja Luka. Trenutačno radimo i na stvaranju uvjeta za početak radova na rekonstrukciji starog dijela objekta u regionalnom centru Uprave u Tuzli, kao nastavak radova na fazi 2, izgradnje objekta arhiva Uprave u Mostaru. Planirali smo u ovoj godini početi graditi granične prijelaze Doljane i Osoje, ako se usvoji proračun.
Kako biste općenito ocijenili rad Uprave za neizravno oporezivanje BiH za vrijeme vašeg mandata. Čime ste posebno zadovoljni, a gdje se moglo uraditi više?
Na poziciju ravnatelja UNO-a BiH došao sam u veljači 2011. godine, kada je institucija bila opterećena mnogim istragama i raznim “hipotekama”. Morali smo iz temelja krenuti u izgradnju novoga partnerskog odnosa s urednim poreznim obveznicima, mijenjati svijest zaposlenih u instituciji na način da više trebamo biti servis poreznim obveznicima. Uveli smo nove elektroničke usluge i pojednostavili ispunjavanje obveza, a plan je da se od početka 2021. godine prijeđe na potpuno elektronički način komunikacije s poslovnom zajednicom. Izgradili smo nekoliko velikih i modernih graničnih prijelaza, dobili smo nove objekte regionalnih centara Mostar, Tuzla i Sarajevo, objekt Zračne luke u Mostaru. Ulagali smo u obuku službenika Uprave i uspostavili dobre i korisne odnose s carinskim i poreznim administracijama u Europi. Ipak, posebno bih istaknuo prihode koje smo značajno povećali u prethodnom razdoblju. U 2011. godini ukupno je bilo prikupljeno 5 milijardi i 878 milijuna KM neizravnih poreza. Prošle, 2019. godine prikupili smo 7 milijardi i 987 milijuna KM. To konkretno znači da su sve razine vlasti u Bosni i Hercegovini u 2019. godini imale na raspolaganju čak 2 milijarde i 109 milijuna KM više u odnosu na sredstva koja su bila na raspolaganju korisnicima tijekom 2011. godine. Upravo ovi pokazatelji govore da je UNO institucija koja predstavlja temelj fiskalne stabilnosti.•
