Dr. Marija Komadina Vuković komentirala je za N1 mogu li i u kojoj mjeri slušalice oštetiti sluh.
“Jedno od posljednjih istraživanja provedeno na području Beograda pokazalo je zabrinjavajuće podatke, a to je da svaki osmi srednjoškolac ima povremeno ili stalno zujanje u jednom ili oba uha”, kaže za N1 dr. Marija Komadina Vuković.
“Tako dolazimo do brojke od oko 33.000 srednjoškolaca koji imaju neki stupanj oštećenja sluha. Nasreću, uglavnom je riječ o prolaznom, tj. reverzibilnom oštećenju sluha nastalom zbog izlaganja izraženoj buci u određenom vremenskom periodu. Koliki će biti stupanj oštećenja i hoće li biti reverzibilnog karaktera, ovisi također o naslijednom opterećenju, tj. naslijednom faktoru, odnosno ima li među članovima obitelji slušno hendikepiranih uslijed različitih uzročnih faktora”, objašnjava dr. Komadina Vuković.
Dodaje da ne može doći do oštećenja sluha uslijed jednokratnog ili veoma rijetkog korištenja slušalica, ali svakodnevna, višesatna upotreba slušnih amplifikatora može dovesti do kronične akustičke traume i do ireverzibilnog oštećenja sluha.
Prema riječima doktorice postoji više razloga koji utječu na nastanak problema:
– dužina izlaganja buci (koliko sati na dan i koliko dana u tjednu je prisutna izloženost)
– razina buke
– provode li mladi i koliko sati u buci (klubovi, koncerti, sportski događaji).
“Problem današnjeg općeprihvaćenog modela ponašanja je da se slušalice koriste svuda i na svakom mjestu, tako da su mladi u svojem tinejdžerskom i adolescentskom dobu u preko 50 posto slučajeva izloženi nesigurnim razinama buke s pametnih telefona i sličnih uređaja. Također, kod preko 40 posto tih istih mladih ljudi može doći do oštećenja sluha nakon boravka u noćnim klubovima, barovima, koncertima ili sportskim stadionima”, ističe naša sugovornica.
Šta je akustična trauma
Dr. Komadina Vuković ističe da osim već spomenute kronične, postoji i akutna akustička trauma, kada dolazi do iznenadnog jednostranog pada sluha, nakon koncerta, proslave, slušanja glasne muzike, pa i putem slušalica.
Simptomi
“Prvi simptom koji osjete su zaglušenost i zujanje koje se kroz nekoliko sati povuku te tako dolazi i do oporavka jer su se slušni živci “odmorili”. Ali, ako se nastavi često izlaganje buci (danju in ear slušalice, navečer klub i slično), neminovno će doći do pada sluha. Bilo da je riječ o akutnom ili kroničnom oštećenju, nužno je liječenje i udaljavanje od izvora buke na duži vremenski period. Kod akutnog oštećenja liječenje je potrebno započeti već u prva 72 sata jer su tada i rezultati najbolji. Treba znati da je liječenja kompleksno i višetjedno”, ističe doktorica.
Dodaje da je priroda uredila da zvuk putuje i generira se u ljudskom uhu na točno određen način. Dakle, zvučni podražaj iz vanjske sredine jednim dijelom putuje kroz zvukovod, drugim dijelom preko kostiju lubanje te se i jedni i drugi prenose s vanjskog na srednje pa na unutrašnej uho. Tu dolazi do stimulacije slušnih stanica koje su vrlo senzitivne i specifične anatomije i fiziologije.
“Uslijed buke, dolazi do neprirodnih kontrakcija i ishemije – što za posljedicu ima propadanje istih, pa samim tim i oštećenja sluha. Upotrebom in ear slušalica, sav zvuk se usmjerava na zvukovod i dalje na srednje i unutrašnje uho, što znači da se ne dijeli na zračni i koštani put. Tako generirani zvuk djeluje mnogo afektivnije na slušne stanice i slušni živac, posebno ako je većeg intenziteta. Ponavljanjem, afekcije su svakodnevne i višesatne. Upotrebom naušnih slušalica problem se može donekle ublažiti, a samim tim i sluh zaštiti. Zbog toga je uvijek preporuka da se u profesionalne svrhe u toku radnog vremena koristi upravo ovaj tip slušalica (rad za računarom, u call centru, tonci, piloti…)”, ističe sugovornica za N1.
Ona dodaje da buka veća od 85 dB koja traje duže od osam sati je štetna po sluh i dovodi do oštećenja.
Buku od 100 dB ljudsko uho ne može izdržati duže od 15 minuta.
Dakle, što je zvuk glasniji, potrebno je manje vremena tijekom kojeg može doći do oštećenja sluha.
Doktorica objašnjava da, kada govorimo o ljudskom sluhu, treba znati nekoliko činjenica:
– Visina zvuka se mjeri frekvencijama, a jačina decibelima.
– Slušno polje čovjeka pokriva frekvencijski raspon od 16 do 16.000 Hz.
– Frekvencijsko područje bitno za percepciju govora iznosi od 300 do 3.000 Hz.
– Kolokvijalni govor se odvija pri intenzitetu 40-70 dB.
Buka može izazvati oštećenje sluha u bilo kojoj životnoj dobi. Njoj su izloženi djeca, tinejdžeri, kao i osobe srednje i starije životne dobi. Smatra se da je oko šest posto odraslih do 70 godina izgubilo sluh na jednom ili oba uha zbog izlaganja buci.
Razina buke poznatih zvukova iz svakodnevnog okruženja:
– šaputanje 30 dB
– rad aparata u domaćinstvu (frižider i sl.) 45 dB
– govor 60 dB
– buka s ulica i promet 85 dB
– zvukovi motora 95 dB
– slušanje glasne muzike preko slušaluca (najglasnije) 105 dB
– polijetanje aviona 120 dB
– vatreno oružje, petarde 150 dB.
Kako spriječiti oštećenje sluha uzrokovanog bukom
1. Izbjegavanje glasnih zvukova: Uvijek biti udaljen od izvora buke koliko je moguće i ne nalaziti se na mjestu presjecanja zvučnih valova.
2. Ne slušati muziku preko slušalica: Ne slušati muziku preko 60 posto maksimalne glasnoće (postoje uređaji s automatskim ograničavanjem glasnoće) i ne koristiti slušalice duže od sat vremena (najbolje 40 minuta slušanja, 10 minuta pauze).
3. Obavezna zaštita tijekom glasnih događaja ili aktivnosti.
– pomaknuti se od izvora glasnih zvukova (zvučnici u noćnim klubovima)
– “odmarati” sluh na svakih 15 minuta
– po završetku događaja najmanje 18 sati odmora
– najbolje je nabaviti čepiće za uši (danas postoje specijalizirani za slušanje muzike, vožnju motorom i sl.)
Doktorica naglašava da je ovo posljednje ujedno i najbolji oblik zaštite. Tako, namjenski antifoni koji se stavljaju u vanjski slušni kanal, reduciraju buku za oko 15 do 30 dB, a običan komad vate za oko 7 dB.
4. Ako je riječ o buci na poslu, zahtijevati od nadležne službe provođenje svih mjera prevencije i zaštite.
5. Redovno provjeravati sluh. Ovako se mogu sprečiti trajna i velika oštećenja.
“Osim što šteti sluhu, kronična buka dovodi i do drugih neželjenih reakcija. Organizam dovodi u stanje stresa, javlja se skok krvnog tlaka, mijenja se vrijednost lipida u krvi što vodi u koronarnu bolest. Također, javljaju se nervoza i sindrom kroničnog umora. Zato se s razlogom buka smatra specifičnim zagađenjem čovjekove sredine. Tako da nove navike, kao što su pametni telefon na noćnom stoliću uz stalno oglašavanje, preglasna muzika, dugotrajno slušanje putem slušalica su put k ugrožavanju zdravlja uz raniji gubitak sluha u odnosu na naše pretke”, zaključuje dr. Marija Komadina Vuković.
