Koronavirus napada gornje dišne puteve i manifestira se simptomima sličnim prehladi: curenje iz nosa, kašalj, bol u grlu, a često se javljaju i glavobolja i povišena temperatura koja može trajati nekoliko dana.
Kod onih koji imaju slabiji imunološki sustav, poput kroničnih bolesnika, starijih osoba i male djece, postoji šansa da virus izazove ozbiljnije bolesti respiratornog sustava, kao što su upala pluća i bronhitis, piše Faktor.
Jedan od najčešćih simptoma COVID-19 je kašalj. Međutim, ovaj simptom prati i alergične, ali i one koji imaju virozu i prehladu, pa su mnogi zbunjeni i pitaju – je li moguće razlikovati kašalj kod zaraženih koronavirusom i onih koji su alergični na polen ili su prehlađeni!?
Prim. dr. Mahir Tokić, specijalist pulmolog, kaže kako COVID-19 često prati suh, grub podražajni kašalj.
- Koronavirus ulazi u stanicu i u njoj se razmnožava. Toliko se razmnoži da stanica doslovice eksplodira, a onde se ti dijelovi virusa razbacuju na razlne dijelove sluznice. Oni koji su se imali priliku susresti s velikim, hripajućim kašljem, znaju o čemu govorim. Kašalj kod zaraženih koronavirusom javlja se u različitim intervalima i osobu "drži" 24 sata jer je sluznica nadražena, a živčani završetci su na površini, pa svaki podražaj, kao što je sluz koja se normalno luči kako bi vlažila sluznicu, izaziva napade kašlja. Taj kašalj nije samo vezan za ždrijelo ili dušnik, nego i za donje dišne puteve jer je došlo do promjene u njima (stiskanja, opstrukcije). Zrak može dolje jer je pritisak izvan pluća veći nego u plućima. Međutim, kad zrak treba izaći iz pluća, dolazi do njihovog prenapuhavanja. Taj stalni hripajući podražaj ukazuje na upalu – objašnjava Tokić.
No, takav kašalj, kaže, nemaju oni koji su alergični.
- U slučaju alergije, možemo govoriti o alergiji gornjih dišnih puteva (nos, ždrijelo i sinusi) i donjih dišnih puteva (astma). Kod onih koji imaju astmu, kašalj se javlja u ranim jutarnjim satima i praćen je osjećajem nedostatka zraka – govori Tokić.
Dodaje kako prehladu i gripu treba razlikovati.
- Gripu karakteriziraju nagli skokovi tjelesne temperature, a prehladu temperatura ne mora pratiti. Prehlađena osoba može imati podražajni kašalj kojeg određeni medikamenti smiruju, kao što su antitusici, lijekovi za smirivanje kašlja. Nažalost, antitusici u malom postotku mogu ublažiti kašalj koji se javlja kod COVID-19 - navodi Tokić za Faktor.
Mnogi koji imaju blagu i srednje tešku kliničku sliku zaraze, liječe se kod kuće. Pored epidemioloških mjera, koji uključuje potpuna karantena, važno je i samo liječenje infekcije.
Kao i kod svake virusne infekcije, i za liječenje COVID-19 jako je važno, kaže Tokić, kakav nam je imunološki sustav.
- Svatko tko sumnja ili je obolio od COVID-19, bez obzira na to kakva mu je klinička slika, treba biti pod nadzorom liječnika i samo on može odrediti terapiju. Postoje farmaceutski proizvodi za koje je klinički dokazano da poboljšavaju imunološki sustav. S druge strane, imunološki sustav može se graditi i pravilnom prehranom, što je također klinički dokazano. No, ono što treba znati jeste da do dobrog imunološkog sustava ne možemo preko noći, on se gradi cijeli život. Da biste dobili imunološki odgovor na uzimanje nekog suplementa, potrebno je konzumirati ga od četiri do šest tjedana. Ali ni oni se ne bi trebali uzimati na svoju ruku, osim cinka. Njega možete konzumirati i bez konzultacije s liječnikom. Dovoljna je jedna tableta dnevno koja nema gramažu – objašnjava Tokić.
Zaražena osoba bi, a što, kako kaže, ima i kliničku podlogu, trebala češće konzumirati pileću juhu koja ima antibakterijsko i antiviralno djelovanje, dok masnoće iz nje blagotvorno djeluju na stanice dišnih organa.
- U prehranu treba uključiti što više povrća i voća, a organizam potpomagati većom količinom vitamina C. Postoje dvije vrste vitamina C, jedan koji nema produženo djelovanje. Taj vitamin se brzo resorbira, ali i razgrađuje i izbacuje. No, nama je u ovo vrijeme epidemije potreban vitamin C u kontinuitetu koji će u organizmu biti prisutan 24 sata. Zbog toga postoje posebni pripravci vitamina C koji imaju produženo djelovanje (farmaceutski proizvodi) u najmanjoj dozi od 1.000 ml pa naviše jer nema gornje granice za vitamin C. Preporučuje se uzimanje i selena, cinka, D3 vitamina, ali ponavljam, takvu preporuku i u kojoj dozi, treba dati liječniik. Oni koji su hospitalizirani zbog teže kliničke slike, nakon 15 dana napuštaju bolnicu kao oporavljeni, ali ne još u potpunosti zdravi. U fazi rekonvalescencije jako je važno organizam dodatno opskrbiti vitaminima i mineralima kako bi se potpuno oporavio – savjetuje Tokić.
Napominje da bilo koju temperaturu, koja ne prelazi 38 stupnjeva Celzijusa, pa i onu kod COVID-19, ne bi trebalo skidati antipireticima.
- Ako temperatura traje više od pet dana, to je znak da se dogodila superinfekcija, da postoji upala, a najčešća je na plućima. Kod COVID-19 razvija se vrlo brzo na oba plućna krila. Temperaturu koju prelazi 38 stupnjeva Celzijusa treba skidati tabletom antipiretika koja se može uzeti po potrebi svakih osam sati - kaže Tokić.
