Naravno da se svi veselimo tom zasluženom godišnjem odmoru koji s nestrpljenjem čekamo. Ali, vrtlari svakog ljeta iznova vode tu istu bitku sa zalijevanjem dok su na godišnjem odmoru. Teško je ostaviti bilje, oko kojeg ste se cijele godine marljivo brinuli, da samo tako propadne. Obično angažirate prijatelje, susjede i rodbinu da navrati u vaš vrt ili stambeni prostor i zalije bilje, donosi Jutarnji.hr.
Većina ljeti zalijeva vrt dva puta dnevno. Ujutro prije odlaska na posao, dok je još dovoljno hladno da biljke ne dožive šok, obave prvo zalijevanje. A drugi put navečer kada zađe sunce. Međutim, nije zgodno nekoga tražiti da baš svakodnevno navrati i zalije onako kako to vi sami radite. Obično se zadovoljite povremenim dolascima, nadajući se da će bilje preživjeti do vašeg povratka. Ali, što ako ipak postoje mali trikovi da povećate šansu svom bilju za preživljavanje. Jutarnji donosi nekoliko trikova kako da zadržite vlagu u zemlji i pomognete svom bilju da preživi koji dan bez zalijevanja.
1. SJENILA
Znate onaj prizor ljeti kad odjednom trava po parkovima poprimi smeđu boju. Jednostavno je sunce “spali”. Ako nemate mogućnost nekakve nadstrešnice i vaše bilje je izloženo direktnom udaru popodnevnog sunca, velika je vjerojatnost da ćete pronaći “spaljene” biljke, baš poput one trave u parku.
Tome možete doskočiti tako da sami izradite sjenila ili nabavite gotova. Ja sam odlučio napraviti sjenilo od starih drvenih sanduka koje sam imao doma. Izrezao sam dvije jednake ploče pa ih poput krovića spojio čavlićima i učvrstio bambusovim štapovima u zemlju. Na taj način sam dobio malu, efektnu kućicu od tegle. Naravno da krović morate prilagoditi neometanom rastu svoje biljke. Takva sjena spriječit će udaranje sunca direktno u korijen biljke, gdje je najosjetljivija, ali i dodatno isušivanje zemlje.
MALČIRANJE
Drugi način zadržavanja vlage u tlu je dobro staro malčiranje. Radi se o tehnici prekrivanja površine zemlje organskim materijalom. Na taj način, osim što ćete zadržati vodu u tlu, spriječit ćete i rast korova. Za malčiranje možete koristiti koru drveta, piljevinu, karton, sijeno, slamu i slično. U posljednje vrijeme možete kod nas, u specijaliziranim trgovinama vrtlarskom opremom, nabaviti i male keramičke kuglice, hidrotonske granule. Prekrijte površinu zemlje odabranim materijalom - ja sam koristio piljevinu i koru drveta - a zatim pažljivo i obilno zalijte biljku.
2. NAPAJALICE
Prva pomoć za nekoliko dana na godišnjem mogu biti rezervoari vode koje možete sami napraviti za svoje biljke uz pomoć plastičnih boca, špage, spužvice, nožića i šila (ili drugog priručnog predmeta za bušenje rupica).
a) BOCA S ČEPOM
Ako imate bocu s čepom, najjednostavnije probušite nekoliko sitnih rupa na čepu, napunite bocu vodom, zatvorite je čepom i gurnite u teglu. Važno je da rupice budu što sitnije kako vam voda ne bi prebrzo iscurila i na taj način prošla kroz teglu i iscijedila se prerano. Možete napraviti i varijantu s odrezanim dnom. Ako imate sreću pa u nekom razdoblju padne kiša, boca će se moći dopuniti kišnicom. To može produljiti još koji dan biljci.
b) BOCA SA SPUŽVOM
Ako nemate čep ili ne možete izbušiti rupice, možete iskoristiti varijantu da napunite bocu do vrha, ugurate komadić spužve u grlo pa ga gurnite naopako u teglu. Spužva će spriječiti prebrzo otjecanje vode.
Vrtlar Hrvoje Kovach koji radi u Zagrebackom botanickom vrtu pokazao je kako preko ljeta njegovati biljke, kako ih zalijevati i kako stititi od sunca.
c) BOCA SA ŠPAGOM
Treća varijanta je navodnjavanje kap po kap. To ćete napraviti tako da ugurate deblju špagu u bocu, napunite je vodom do vrha pa izvadite kraj špage van boce. Bocu položite uspravno u teglu. Špaga će se natopiti, voda će kapilarnim putem izlaziti kap po kap kroz vrh špage na biljku.
