U povodu Dana općine Kiseljak, koji se slavi 20. srpnja, o političkim i međunacionalnim odnosima u Kiseljaku, investicijama, ali i brizi za čovjeka razgovarali smo s načelnikom ove srednjobosanske općine Mladenom Mišurićem Ramljakom. Potvrdio nam je da je Kiseljak veliko gradilište, politički je stabilna sredina te se aktivno i na svim poljima radi na planu izgradnje mjesta ugodnog življenja.
Općina Kiseljak 20. srpnja slavi 779. rođendan u spomen na prvi sačuvani pisani trag o postojanju Kiseljaka kao naseljenog mjesta, Povelju kralja Bele IV., darovnicu o gradnji crkve u Rotilju, koja se čuva u Arhivu BiH. Za početak, jesu li svi nekadašnji prijepori oko proslave Dana općine postali dio prošlosti? Mislim na bojkot pojedinih bošnjačkih dužnosnika koji su odbijali nazočiti proslavi jer istog dana i župa Kiseljak slavi svog nebeskog zaštitnika, svetog Iliju proroka.
- Međunacionalna ili politička situacija u Kiseljaku je dobra, stabilna i takva je bila i u vrijeme kad smo imali puno više otvorenih pitanja i problema, pa i ovo koje spominjete. Nerijetko su, nažalost, mediji, pogotovo sarajevski, bili ti koji su tražili senzacije i oko određenih prijepora pravili skandale, a od Kiseljaka "grad slučaj". Međutim, poštovanja među predstavnicima stranaka je bilo uvijek, pa i onda kad se ne slažemo. Ono najvažnije, građani bilo koje vjeroispovijesti i nacije zbog toga nisu trpjeli, dapače. Trenutačno HDZ BiH ima većinu u Vijeću, no suradnja s predsjedateljem Japurom (SDA) je dobra, kao i s drugim vijećnicima svih stranaka. Naravno, ne slažemo se uvijek, ali i konstruktivna oporba je uvijek poželjna. Što se Dana općine tiče, tu više dvojbe nema, uvijek se slavio i slavit će se 20. srpnja.
Prije nego što se okrenemo razgovoru o projektima i životnim pitanjima te problemima Kiseljačana, od proteklog rata Kiseljak, čini se, vuče hipoteku sredine u kojoj se jednom narodu uskraćuju neka prava. Iako stanje na terenu sve te optužbe demantira, takve informacije teško dopiru do javnosti. Navedite nam neke od primjera koji potvrđuju da je Kiseljak tolerantniji od mnogih općina i gradova u BiH, posebno onih koji o njemu šire negativnu kampanju.
- Ne znam tko širi takve priče, a iskreno, i ne zanima me. Nas u Kiseljaku zanima samo Kiseljak, naši uspjesi, kao i problemi, a koji su, opet, zajednički bez obzira na, kako sam već kazao, vjeru ili naciju. Trudimo se odgovoriti na potrebe svih građana, ravnomjerno razvijati sve dijelove općine, imati sluha za sve ideje i potrebe i to se na terenu vidi, a još važnije, to građani, uvjeren sam, osjete.
Zanimljiv detalj našao se u programu obilježavanja Dana općine, a to je odavanje počasti žrtvama proteklog rata. Čini mi se da je Kiseljak među prvima napravio iskorak u smislu da se počast odaje i hrvatskim i bošnjačkim žrtvama. Je li pravo na istinu svim narodima čiji su pripadnici stradali u ratu put kojim BiH može krenuti sa suočavanjem s prošlošću radi gradnje trajnog mira na ovim prostorima?
- Nismo prvi, ali vjerojatno među prvima. Postoje brojni pozitivni primjeri pravog suživota diljem BiH, u središnjoj Bosni pogotovo, samo oni javnosti nisu zanimljivi. Skandali su uvijek primamljiviji. Međusobno uvažavanje jedini je put i naroda i pojedinaca.
Dan općine prilika je rezimirati urađeno u proteklih godinu dana te iznijeti planove budućeg rada i djelovanja, među ostalim i plan završetka započetih i započinjanje nekih novih projekta. Koji su to projekti koji su u Kiseljaku u proteklih godinu dana započeti, privedeni kraju, a koji su prošli značajnu fazu u realizaciji?
- Kiseljak je jedno veliko gradilište. Doslovno u svakom dijelu općine imamo barem po jedan kapitalni projekt. Nova zgrada Doma zdravlja uistinu se izdvaja, kako zbog važnosti, nužnosti preseljenja, jer je stara na izdisaju, tako i zbog veličine investicije. Dom zdravlja će biti jedan od većih u državi i završetak je planiran iduće godine. Aktivno se radi i u novoj, drugoj poslovnoj zoni u Azapovićima, Lepenica. Ne zaboravljamo, naravno, ni poslovnu zonu u Brestovskom. Polako pripremamo teren i za izgradnju zone sporta i rekreacije, kao i brojne druge projekte.
Hoće li nakon opremanja zgrade biti dovoljno kadra koji će unaprijediti razinu primarne zdravstvene zaštite u ovoj općini, ali i otvoriti perspektivu za osiguranje novih zdravstvenih usluga koje će Kiseljaku omogućiti da postane regionalni zdravstveni centar?
- Plan nam je upravo to i na njemu se aktivno radi godinama, od gradnje, nabave opreme do potrebnog kadra, koji je i najvažniji. Općina Kiseljak već financira studente medicine iz naše općine, trudi se privući i aktivan medicinski kadar, pa i iz drugih općina. Imamo sve više i specijalističkih pregleda. Sve ovo će pomoći prilagodbi za otvorenje nove zgrade.
U kojoj fazi je projekt gradnje velike obilaznice u Kiseljaku jer prometne gužve su svakodnevica Kiseljaka s obzirom na to da magistralna cesta prolazi gradskim središtem?
- Kiseljak je oduvijek okrenut gospodarstvu i razvoju. Uvijek je bio vrlo prometno mjesto i cesta kroz središte grada zapravo je jedna od najprometnijih u BiH. Ta magistralna cesta zahtijeva veća ulaganja i nakon što se završi projekt obilaznice, čiji je investitor Vlada Federacije odnosno JP Ceste FBiH. Napredak se vidi, od mosta, kružnog toka..., a nadamo se kako će se sredstva naći i za tunel koji je projektom planiran.
Brojni su Kiseljačani pozitivno reagirali na prodaju hotela "Dalmacija" vlasnicima tvrtke Robot, poduzetnicima koji korijene vuku iz Kiseljaka. Koliko možemo biti sigurni da će novi vlasnik zaista pokrenuti kapacitete topličkog lječilišta po kojemu je Kiseljak prije rata bio prepoznatljiv?
- Uvjeti su jasno postavljeni, kupac ih je svjestan, a s realizacijom preuzetih planova već se počelo. Godinama smo pokušavali pronaći zainteresiranog, odgovarajućeg kupca, pogotovo na našim prostorima, ali i u okolnim državama. Međutim, većina bi zbog jako kompleksnih vlasničkih odnosa, ali i dugogodišnjih pravnih sporova koji prate ovaj predmet, na koncu odustala. Stoga me veseli da vlasnici Robota nisu odustali, da imaju jasan plan vraćanja starog sjaja "Dalmaciji". Osim imena, i namjena hotela ostaje ista i tu nema zabune.
Privatizacija Sarajevskog kiseljaka svojedobno je ocijenjena kao jedna od najuspješnijih u BiH. Kakvo je trenutačno stanje u ovom poduzeću s obzirom na to da svoj razvoj bazira na iskorištavanju prirodne mineralne vode po kojoj je Kiseljak i dobio ime?
- Sarajevski kiseljak je privatna tvrtka, dio velike grupacije, no Općina Kiseljak, naravno, prije svega zbog radnika, koncesije, našeg prirodnog bogatstva, prati stanje u mjeri u kojoj na to imamo pravo. Dio Uprave u Kiseljaku također je mijenjan i zasad imamo korektne i dobre odnose. Osjeti se i pojačano ulaganje kada je u pitanju društveni život, odnosno sport i kultura, i nadam se kako će ti odnosi biti još bolji na obostranu korist.
U kojim oblastima ova općina vidi perspektivu svog razvoja, je li turizam jedna od njih?
- Turizam je nešto na čemu tek trebamo raditi. Mi jesmo prometna općina s dobrim smještajnim kapacitetima, ugostiteljskom ponudom, no za turističku strategiju tek se trebamo odlučiti. Prednost nam je blizina brojnih turistički zanimljivih mjesta - od Sarajeva, Visokog, Travnika... S malo većom ponudom unutar samog Kiseljaka mislim da i na ovom polju imamo izglede. No, gospodarstvo, "punjenje" poslovnih zona i dalje su najveća mogućnost daljnjeg razvoja, koju povećava blizina glavnog grada, autocesta, velika prometnost i sl.
U kojoj je fazi gradnja poslovne zone u Azapovićima, u blizini priključka na koridor Vc u Lepenici?
- Radimo infrastrukturu, nastojimo osigurati sve potrebne preduvjete za investitore, odnosno parcele koje se polako pune. Pristupna cesta je završena, zemljani radovi su u tijeku, potražnje ima, što je najvažnije, ali i ozbiljnih investitora koji će uskoro biti poznati i javnosti.
Do kraja godine u Kiseljaku, u naselju Lug, otvara se Caritasov dom za stare i nemoćne osobe, vrtić, prostorije Caritasa. Što će ova investicija značiti Kiseljaku?
- I ovo je privatna i vrlo značajna investicija koju Općina prati od početka, trudi se pomoći i ubrzati radove kako god može, pogotovo sada kada je projekt na samom kraju. Centar će biti višenamjenski, od brige o starima, što je jako bitno, do vrtića, što je neprocjenjivo za svako naselje. Mogu reći da će Centar predstavljati i jedan životni ciklus, a okružje naselja Gromiljak, gdje je smješten, prekrasno je za provoditi djetinjstvo, kao i starost. Raduje nas što je Caritas za jedan ovakav projekt izabrao upravo Kiseljak.
Ostavimo li postrani investicije i ulaganja u projekte, koliko se u Kiseljaku vodi briga o ljudima, počevši od djece predškolske i školske dobi, preko studenata, sve do osoba treće životne dobi, uz stalnu brigu za najosjetljivije kategorije, djecu s poteškoćama u razvoju, pojedince i obitelji u stanju socijalne potrebe, umirovljenike? Koje biste programe okrenute isključivo običnom čovjeku izdvojili, projekte i programe koji Kiseljak čine sredinom okrenutom njegovim stanovnicima?
- Kiseljak ima jasnu politiku, čovjek je na prvom mjestu i cilj je od općine učiniti istinsko mjesto ugodnog življenja. To podrazumijeva rad i djelovanje na "svim frontama", među ostalim, sufinanciranje vrtića, ulaganje u školske objekte... Iznos u skladu s mogućnostima izdvaja se i za svako rođeno dijete, podržavamo koliko god možemo svaku ideju iz oblasti kulture i sporta. Što se osoba u stanju potrebe tiče, naša Služba za socijalnu skrb radi odličan posao i nastojimo pomoći svima. Posebno izdvajam udrugu "Naša djeca", kao i Centar za edukaciju i rehabilitaciju u sklopu kojeg djeluje podružnica centra "Duga" koji pohađaju djeca s poteškoćama u razvoju, a koja su nam posebno važna, kao i njihove potrebe. Potrudili smo se opremiti im i prostorije za radno-okupacijske terapije, posebno namijenjene starijim korisnicima kako bi dobili priliku biti što angažiraniji i uključeniji u društvo. Centar za mentalno zdravlje također dobro radi, ali i brojne druge privatne investicije - od staračkog doma do brojnih drugih inicijativa.
Bez obzira na sve navedeno, Kiseljak nije, kao ni druge sredine, zaobišao trend odlaska. Ima li načina zaustaviti ga ili barem ublažiti?
- Ovaj trend aktualan je u cijelom svijetu, a mi u BiH premali smo kako bismo konkurirali uvjetima Europske unije ili drugih prostora, pogotovo uz uvijek složenu političku situaciju koja otežava svako djelovanje, pa i život. Jedini način je konstantan rad i trud da se ljudima osiguraju što bolji uvjeti za rad, djelovanje i život, a mi to uistinu radimo. Ljudi odlaze, ali ponetko se i vrati, a većina se ugodno iznenadi onime što vidi.
Kolika je stopa nezaposlenosti u Kiseljaku, ima li posla, ali i radnika kojih je tržištu rada u BiH sve manje?
- O brojkama je nezahvalno govoriti jer mislim da ne predstavljaju realno stanje koje je prilično konfuzno s obzirom na to da nezaposlenih ima, a svjedoci smo svakodnevnih oglasa i potražnje za radnicima. Ova situacija će, nadam se, dovesti i do boljih uvjeta za radnike, ali i potaknuti nezaposlene, pogotovo mlade, na dodatno usavršavanje.
Ubrzan razvoj stanogradnje u značajnoj je mjeri promijenio izgled i sliku Kiseljaka, koji je izrastao u jednu zaista urbanu sredinu. Nastavlja li se taj trend i dalje, a mnogi se pitaju i tko to kupuje stanove u Kiseljaku s obzirom na rast cijena u stanogradnji?
- Trend se nastavlja, gradi se i dalje, što znači da ima i potražnje. Brojni mladi bračni parovi iz okolnih općina kupuju stanove u Kiseljaku, nekretnine sve više uzimaju i ljudi koji su vani, a usmjerenost prema Sarajevu također ima prednosti.
Je li je Kiseljak, po vašem mišljenju, opravdao epitet mjesta ugodnog življenja i zbog čega je ova općina ugodna za život?
- To će najbolje reći Kiseljačanke i Kiseljačani. Ono što mogu tvrditi je da se trudimo, subjektivni dojam je da smo daleko ispred većine sredina u BiH, no nema odmora. Kiseljak nastavlja rasti na korist svih nas koji ovdje živimo, ali i svih gostiju koji su uvijek dobrodošli.
