Nepuna dva mjeseca prži se jug Hercegovine na temperaturama koje u najtoplijem dijelu dana ne samo da su iznad 30 podioka nego najčešće premašuju i 35 Celzijevih stupnjeva, piše Večernji list BiH. Stariji bi kazali - pravi čelopek, a svi zajedno tvrdimo - nikad ovako vruće. E to “nikad ovako” odvelo nas je po podnevnom zvizdanu do Parka prirode Hutovo blato, kod Čapljine, vidjeti kako živi tamošnji svijet.
Močvarni rezervat
Za to ima “debelih” razloga jer Hutovo blato je najveći europski močvarni rezervat za ptice, koji se prostire na 7411 hektara. Kompetentan sugovornik svakako je Josip Vekić, voditelj Službe zaštite Parka prirode Hutovo blato, inače inženjer lovstva i zaštite prirode te, kako reče, jedini rendžer u BiH. S obzirom na to da je jedini, usput kažimo da je to najbolja ilustracija koliko se stvarno o zaštiti prirode vodi računa u ovoj zemlji, verbalnog razmetanja je napretek. Pitanje ing. Vekiću je logično: - Kako se živi na čelopeku, kako diše Hutovo blato? Uslijedio je iznenađujući odgovor: - Izdrži se, ništa nije strašno, kako se najavljuje, bit će još i gore…, moramo se pripremiti za velike vrućine. Takva je situacija, uvijek su ljeta u Hercegovini bila vruća. Apsolutni rekord u delti Neretve izmjeren je 1981. godine, kada je u Pločama registrirano 42,9 Celzijevih stupnjeva - konstatira ing. Vekić, a zatim, prelazeći na stanje u parku, nastavlja: - Mi smo na Hutovu blatu ovoga, kao i prošlog ljeta, imali sreće, cijeli srpanj radila je hidrocentrala (CHE Čapljina, nap. a.), pa je hladna voda dolazila od Trebinja hladeći Svitavsko jezero. Ta voda, iako upitne kvalitete, dolazi do Karaotoka, na Gornje i Donje blato te na Krupu, što je temperature dosta smanjilo. Temperature su visoke, isijavanje sunca jako, pa više strada zelena masa biljaka, ali uz vodu se to nekako može trpjeti. Što se tiče životinjskog i biljnog svijeta na Hutovu blatu, sve je još zeleno, zahvaljujući radu hidrocentrale ne osjeća se nedostatak vode koja hladi i zrak. Kad je riječ o pticama, one su u dobroj formi. Nije bilo velikog nevremena, ni olujnog vjetra, a ni tuče, tako da su ptice mogle odgojiti mlade u najkritičnijoj fazi kada se spremaju poletjeti, odnosno dok su bili u fazi čučavaca. Dakle, za razmnožavanje ptica uvjeti su bili povoljni, a vrućina pticama ne znači ništa jer, za sada, ima dovoljno vode - naglašava ing. Vekić te ističe: - Kvaliteta vode koja dolazi preko Svitavskog jezera je, kažem, upitna, ali bitno je da se smanjila temperatura vode. Gornje blato napaja se iz podzemlja, gdje je temperatura vode oko 13 Celzijevih stupnjeva i ona napaja cijelu deransku depresiju. Ta je voda uvijek hladnija nego Svitavsko jezero. Svitavsko jezero se bilo ugrijalo dok nije počela raditi hidroelektrana, onda su se poboljšali uvjeti, kisika ima u vodi, ribe nisu ugibale… Mogu reći da neke vrste ptica koje su išle na sjever za time nisu imale potrebe, ostale su tu. Nije to neki spektakularni broj, po dvije, tri vrste. Neke nemaju potrebe seliti se ni u Afriku tijekom zime jer su sada zime blaže. Ako je hidrološka godina povoljna kao ova, ptice ostaju i preko ljeta.
Malo se povećao broj nekih rijetkih patki koje se gnijezde na Svitavskom jezeru. Nisu to nove vrste u BiH, ali su nove gnjezdarice na Hutovu blatu, primjerice, čaplja žličarka, uočili smo jedan par, na gniježđenju je bila i velika bijela čaplja, zatim veliki kormorani koji su se do sada pokušavali gnijezditi, ali nisu bili tu kao gnjezdarice. Standardno, tu su i ibisi, neredoviti, ali ove godine su tu. Nekih vrsta je manje, kao što su mali kormorani. Ukratko, općim stanjem u Parku prirode Hutovo blato početkom kolovoza možemo biti zadovoljni - zaključuje Josip Vekić, voditelj Službe zaštite Parka prirode Hutovo blato.
Pozitivan utjecaj
S obzirom na to da je crpna hidroelektrana Čapljina reverzibilna, što znači da se uključuje u rad po potrebi, očito je ovoga ljeta bilo nestašica električne energije. Budući da u ovom dijelu Europe nema industrijskih pogona koji bi mogli bitno utjecati na opskrbu, moglo bi se zaključiti da su klimatizacijski uređaji koji rade punim pogonom pozitivno utjecali na biljni i životinjski svijet u Parku prirode Hutovo blato.
