Nakon što je Središnje izborno povjerenstvo BiH objavilo konačne rezultate izbora za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, mogao se izračunati i broj mandata koje stranke dobivaju u tom domu, piše Večernji list BiH.
Donosimo i sva imena zastupnika te analiziramo kako bi mogao izgledati budući sastav državnog Parlamenta. Ustroj nove parlamentarne većine na državnoj razini uvjetovat će rasplet na bošnjačkoj političkoj sceni. Naime, iako je za izglasavanje novog Vijeća ministara potrebna natpolovična većina samo u Zastupničkom domu (uz osiguranu entitetsku većinu iz obaju entiteta), za sve buduće procese, a pod tim se misli na usvajanje svih zakonskih rješenja i odluka, bit će potrebna i većina u državnom Domu naroda.
Kakva je procedura
Zbog toga bilo kakvo planiranje ustroja nove parlamentarne većina mora uzeti u obzir ovaj čimbenik, a kako sada stvari stoje, u državnom Domu naroda, odnosno u klubovima Hrvata i Srba, najveći broj izaslanika imat će HDZ - HNS odnosno SNSD i partneri. Još uvijek je neizvjestan rasplet kada je riječ o bošnjačkom Klubu naroda, tako da će svaki budući potez u smjeru ustroja nove državne vlasti morati pričekati ishod toga scenarija. Za sada se mediji uglavnom bave matematičkim kombinacijama za većinu u Zastupničkom domu, koja, podsjećamo, traži 22 ruke. Taj broj moguće je osigurati na više načina, no svi budući razgovori u tom smjeru uzimaju u obzir potrebu da vlast sastavljaju pobjednici u trima konstitutivnim narodima. Kod Srba i Hrvata tu su stvari jasne, HDZ BiH - HNS ima četiri mandata, SNSD 6, a njima svakako treba pribrojiti i stranke iz RS-a koje su osvojile po jedan mandat, kao što su Demos i Ujedinjena Srpska. Ako bi se njima pribrojio SDA, koji je sa svojih 9 zastupnika najsnažnija bošnjačka stranka, došlo bi se do broja 21, što znači da ovoj potencijalnoj postizbornoj kombinaciji nedostaje jedan glas. Stoga se postavlja pitanje hoće li neke od stranaka iz Federacije, poput NES-a, zapravo biti ključne za osiguranje većine. U drugoj kombinaciji, ako bi se pak išlo bez SDA, HDZ - HNS, SNSD, Demos i Ujedinjena Srpska tražili bi potporu kod stranaka bošnjačke oporbe, pri čemu SDP ima 5, NiP 3 te Naša stranka i NES po dva mandata. No, s obzirom na to da bi u tom slučaju bila riječ o većini s mnogo većim brojem stranaka, upitno je koliko bi ova postizborna koalicija bila stabilna u dugoročnom smislu. A što će se događati u danima i tjednima koji slijede, ostaje za vidjeti, pri čemu ipak raste potreba da, zbog niza obveza koje stoje pred BiH, država što prije dobije vlast koja će biti funkcionalna, koja će odražavati legitimitet konstitutivnih naroda te imati kapacitet donositi i provoditi odluke od Vijeća ministara pa do Doma naroda Parlamenta BiH. Procedura je sljedeća: predsjedatelj Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo BiH kod svakog novog mandata Parlamentarne skupštine BiH, vodeći pri tom računa o načelu zastupljenosti iz članka IX. 3. Ustava BiH. Odluka o imenovanju donosi se najkasnije osam dana nakon održavanja konstituirajuće sjednice Zastupničkog doma Parlamenta BiH u novom sastavu. Odluka o imenovanju odmah se dostavlja Zastupničkom domu na odobravanje. Predsjedatelj Vijeća ministara stupa na dužnost nakon što njegovo imenovanje odobri Zastupnički dom. Prema članku V. 4. Ustava BiH, predsjedatelj Vijeća ministara imenuje ministre i zamjenike ministara odmah nakon stupanja na dužnost i odmah traži od Zastupničkog doma potvrdu imenovanja. Ministri i zamjenici ministara stupaju na dužnost odmah nakon potvrde od Zastupničkog doma.
Kompenzacijski mandati
Potvrda imenovanja zamjenika predsjedatelja, ministara i zamjenika ministara mora biti završena u roku od 30 dana od dana kada predsjedatelj Vijeća ministara preuzme dužnost. A kako će teći proces uspostave vlasti na državnoj razini, svakako treba sagledavati i u kontekstu međustranačkih odnosa na drugim razinama, naravno, uzimajući u obzir pitanje legitimnog političkog predstavljanja. S druge strane, uvidom u kadrovsku situaciju u kontekstu novog saziva Zastupničkog doma Parlamenta BiH vidljivi su neki zanimljivi ishodi. Kod SDA u Parlament su ušli neki kandidati koji nisu bili nositelji lista iz pojedinih izbornih područja. Primjerice, u izbornoj jedinici 513. nositeljica liste SDA bila je Alma Čolo, no mandat je osvojio Amor Mašović, 4. na listi. U kontekstu HDZ-a - HNS-a treba navesti kako je nositeljica liste iz izborne jedinice 512. Darijana Filipović osvojila 24.653 glasa te se time plasirala među parlamentarce s najvećom potporom birača. Kod HDZ-a - HNS-a moguće je primijetiti kako je riječ o političkom subjektu koji je treći u ukupnom broju glasova za državni Parlament (osvojili 137.340 glasova), međutim, dobili su mandat manje u odnosu na SDP koji ima manje glasova (129.499). Ovi su izbori pokazali i koliko kompenzacijski mandati, a kojih je 12, često nose manji broj izravne potpore građana u odnosu na izravne mandate. Primjerice, u Parlament su ušli kandidati koji su imali i upola manje glasova od kolega na istim listama.
