Polarizacija unutar BiH oko jačanja suradnje sa Sjevernoatlantskim savezom sve je jača i čini se kako je izravno povezana s unutarnjim tenzijama, ali i promjenama na geopolitičkoj karti svijeta. Uz stalne prijepore oko priključivanja BiH NATO-u te povremene pozive ovom savezu da rasporedi svoje vojne snage u Brčkom i drugim "neuralgičnim točkama", sada je stigao i zahtjev da NATO otvori vojnu bazu u BiH.
Jačanje suradnje
Ministar obrane BiH Zukan Helez zatražio je tijekom nedavnog susreta s dužnosnicima NATO-a u Bruxellesu uspostavu NATO-ove baze u BiH. Naveo je i da se Rusiji ne smije dopustiti da preko zapadnog Balkana prodre u srce Europe. SDP-ov ministar Zukan Helez, koji inače često izaziva pozornost javnosti svojim bombastičnim izjavama i najavama, ovaj put navodi kako je nužno unaprijediti suradnju između BiH i NATO-a. To bi podrazumijevalo, među ostalim, jačanje obrambenog sustava BiH i opremanje Oružanih snaga BiH. Zato je i postojanje NATO-ove baze u BiH realna opcija, navodi on. - To je vrlo moguće, vrlo realno i ovisi o političkoj situaciji u BiH, kako će se dalje odvijati. Ne mogu govoriti o detaljima, ali smo precizirali i u detalje dogovorili sve što treba NATO uraditi za BiH, postoje procedure, EUFOR, NATO i bilateralna podrška najmoćnijih zemalja članica NATO-a - poručio je ministar Helez. Činjenica da BiH nije članica NATO-a za ministra obrane BiH i neke druge nije problem jer ni Kosovo nije u NATO-u, a ima na svom teritoriju vojnu bazu ovog saveza. Ipak, treba imati u vidu da je situacija na Kosovu specifična u smislu održavanja mira te da je NATO tamo mnogo izravnije uključen u međunarodne mirovne aktivnosti nego u BiH, gdje je posao vojne potpore miru isključivo u rukama Europske unije. Osim što bi za to trebala postojati volja i spremnost samog NATO-ova saveza, uspostava vojne baze na teritoriju BiH morala bi imati i suglasnost državne vlasti. Takvo što u ovom trenutku nije realno, baš kao ni odluka o pridruživanju NATO-ovu savezu. Srpski predstavnici sigurno ne bi dali pristanak na otvaranje NATO-ove baze bilo gdje na prostoru BiH. Oni koji zagovaraju takvo što kao idealnu lokaciju za moguću NATO-ovu bazu navode nekadašnju vojnu zračnu čuku Dubrave kod Tuzle, gdje je dugo godina nakon rata bila smještena i američka vojna baza "Orao". Kao druga moguća lokacija navodi se prostor Distrikta Brčko, koji je zemljopisno, ali i politički jedna od najosjetljivijih točaka u zemlji. Iz samog NATO-a do sada nisu komentirali mogućnost otvaranja baze u BiH, iako se u vrijeme kada je bio neizvjestan produžetak EUFOR-ova mandata otvoreno spominjala mogućnost da upravo snage Sjevernoatlantskog saveza popune tu prazninu i preuzmu očuvanje mira u BiH. U tom bi slučaju i uspostava vojne baze bila realnija i logičnija.
Ulazak BiH u NATO
Zbog činjenice da je strateški interes Hrvata ulazak u euroatlantske integracije, hrvatska politika u BiH snažno zagovara svaku vrstu jače suradnje s NATO-om, uključujući i samo članstvo, piše portal Večernjeg lista BiH. Ipak, uspostavu NATO-ove baze u BiH ne komentiraju jer je jasno da toga kao, uostalom, ni samog članstva u Savezu neće biti sve dok su Srbi apsolutno protiv toga. S druge strane, predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović i tijekom nedavnog boravka u Bruxellesu potencirao je put prema NATO-u kao nepovratan i nezaustavljiv proces. A jednostrani angažman NATO-ovih snaga u BiH izravno je doveo u vezu s eventualnim ugrožavanjem mira i stabilnosti u BiH. - Na nama je raditi sve što možemo da BiH što prije uđe u NATO. Zbog toga sam nedavno i bio u Bruxellesu, razgovarao vodećim ljudima NATO-a treći put u nešto više od godinu dana i moram reći kako je ohrabrujuća situacija iz Bruxellesa, iz sjedišta NATO-a, jer NATO ima mandat i prema Daytonskom mirovnom sporazumu reagirati kad god su ugroženi mir, sigurnost i država BiH. Stoga, onima koji na bilo koji način dovode u pitanje budućnost neovisne i suverene BiH preporučio bih da se ne igraju vatrom - izjavio je nakon povratka iz Bruxellesa Denis Bećirović. •
