Denga groznica, žuta groznica, virus zika, chikungunya, malarija, virus Zapadnog Nila… bolesti su i virusi koji prijete i stanovništvu BiH, na što se upozorava godinama. Nešto veća mogućnost pojave je u dijelu zemlje koji ima obilježja mediteranske klime s obzirom na to da su prijenosnici klica navedenih bolesti komarci, a prvi slučajevi zaraze navedenim bolestima zabilježeni su u Hrvatskoj. Lokalni prijenos denga groznice prijavljen je u više europskih zemalja, uključujući Hrvatsku i Italiju.
Milijarda osoba u riziku
Prema pisanju stranih medija, dobrotvorna zaklada za zdravstvena istraživanja Wellcome Trust ističe kako očekuje da će komarci koji prenose bolesti u budućnosti doći do znatno većeg broja osoba nego što je to trenutačno slučaj. Procjenjuje se tako da će više od milijardu ljudi biti u riziku od malarije, denga groznice, virusa zika i drugih bolesti koje prenose komarci, i to do 2080., piše portal Večernjeg lista BiH. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, malarija godišnje usmrti više od 400.000 osoba, i to uglavnom djece. Terapija protiv malarije temelji se na lijeku artemisinin. Kada je riječ o denga groznici, za nju ne postoji specifičan tretman. Pretpostavlja se da od nje godišnje oboli od 100 do 400 milijuna osoba, od čega usmrti njih 20.000. Prof. dr. sc. Sajma Krkić-Dautović, vlasnica prve infektološke ordinacije u BiH, još je prije nekoliko godina objasnila kako virus zika pripada skupini hemoragijskih groznica koje su prouzročene različitim vrstama virusa rasprostranjenim u specifičnim žarištima ili u cijelom svijetu. Istaknula je kako se neke od njih prenose sa životinja na čovjeka, neke preko vektora komaraca ili krpelja, a druge s čovjeka na čovjeka. - Postoje četiri skupine virusa koje izazivaju hemoragijske groznice i virus zika se ubraja u četvrtu skupinu. Sve ove skupine virusa daju sličnu simptomatologiju, jedino što su neke vrlo teške s jako velikom smrtnošću (kao lassa groznica). Sve groznice imaju slične ili jednake simptome: povišena temperatura, opća malaksalost, glavobolja, bolovi u kostima i mišićima, promjene po koži u obliku osipa ili krvarenja po koži i sluznicama - objasnila je tada prof. dr. sc. Sajma Krkić-Dautović, prenosi Vecernji.ba. Dodala je kako su se komarci koji prenose virus zika adaptirali u posljednje vrijeme na hladniju klimu te se šire prema umjerenom pojasu.
Istraživanja i rezultati
Ove tvrdnje potvrđuju istraživanja čiji rezultati navode kako su klimatske promjene povećale širenje i drugih štetočina, poput termita, pa se i njih sada otkriva na mjestima na kojima ranije nisu bili prisutni, obično u toplijim područjima. Prema američkoj Nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu, prošla, 2022. godina bila je šesta najtoplija zabilježena godina od 1880. te su temperature veće za najmanje 1,1 Celzijev stupanj u industrijskoj eri. Stručnjaci su upozorili i da je teško predvidjeti kako će ciklusi razmnožavanja insekata poput komaraca reagirati na klimatske promjene. Prirodno stanište azijskog tigrastog komarca je u jugoistočnoj Aziji, no oni se šire od 1960-ih, a 1979. su otkriveni u Albaniji. Zbog klimatskih promjena ove vrste sada su prisutne u većem dijelu južne i središnje Europe. Prošle je godine Francuska zabilježila najveći broj slučajeva denga groznice koju su prenosili azijski tigrasti komarci. Prisutnost tih komaraca je u V. Britaniji otkrivena 2017. O tigrastim komarcima u BiH posljednji put se pisalo 2016., kada je njihova prisutnost potvrđena na području Banje Luke, Laktaša, Bijeljine, B. Gradiške i B. Broda. Komarac postaje aktivan kada temperatura zraka prijeđe 15 ºC, a razlika između tigrastog i običnog komarca je ta što je obični komarac aktivan noću, dok tigrasti napada tijekom cijeloga dana.
