Nakon što su izaslanici Kluba bošnjačkog naroda povukli mehanizam vitalnog nacionalnog interesa na još jedan zakonski prijedlog hrvatske strane o izmjeni Izbornoga zakona, dodatno su umanjeni izgledi da BiH dobije moderan, europski Izborni zakon koji će u multietničkoj zajednici jamčiti kolektivna, kao i individualna prava, a razloge bošnjačkoga odbijanja hrvatskih prijedloga treba tražiti u namjeri zadržavanja mogućnosti da Hrvatima biraju političke predstavnike u domove narode, kao i Predsjedništvo BiH, piše Večernji list BiH.
Odluka iz 2017.
No, kao što je poznato, ovo nije prvi put da bošnjački izaslanici pokušavaju zaustaviti reforme izbornog zakonodavstva kroz Parlamentarnu skupštinu BiH, a posljednji pokušaj neodoljivo podsjeća na situaciju iz 2017., kada je Klub Bošnjaka također povukao mehanizam vitalnog nacionalnog interesa na hrvatski prijedlog, no Ustavni sud je u svojoj presudi odlučio da povrede vitalnog interesa nije bilo. U tadašnjoj odluci Ustavnog suda, u koju smo imali uvid, jasno je naglašeno nekoliko činjenica koje jasno oslikavaju ustavno-pravni ustroj BiH kao države multinacionalnog karaktera, a najvažnije su konstitutivnost kao važan element multietničkog društva, kao i objašnjenje kako Dom naroda predstavlja dom konstitutivnih naroda, a ne dom županija kao federalnih jedinica od kojih se sastoji FBiH.
U samom objašnjenju što predstavlja vitalni nacionalni interes Ustavni sud naglasio je kako je pojam “vitalnog interesa” funkcionalna kategorija, on se ne može promatrati odvojeno od pojma “konstitutivnosti naroda” čije vitalne interese štiti članak IV/3. e) i f) Ustava BiH.
U vezi s tim, Ustavni sud je, također, uputio na to da pojam “konstitutivnosti naroda” nije apstraktan pojam, već da on inkorporira određena načela bez kojih jedno društvo, s ustavno zaštićenim razlikama, ne bi moglo učinkovito funkcionirati. U meritumu odluke Ustavni sud referira se na hrvatski prijedlog, objašnjavajući kako se on temelji na istim načelima iz Ustava BiH i Izbornog zakona kao i postojeća rješenja, prema kojima se za člana Predsjedništva BiH s teritorija FBiH biraju jedan Bošnjak i jedan Hrvat. Također, iz Ustavnog suda tada su objasnili kako predloženo rješenje, slijedeći načela iz Ustava BiH i Izbornog zakona, te opća načela demokracije da jedan narod drugom narodu ne bira predstavnike, na drugačiji način regulira samo proceduru izbora članova Predsjedništva BiH iz FBiH. U kontekstu dijela hrvatskog prijedloga koji se odnosio na Dom naroda Ustavni sud zapazio je kako su u obrazloženju prijedloga zakona, kao razlog za ponuđeno rješenje, podnositelji prijedloga naglasili provođenje odluke Ustavnog suda broj U 23/14 tako da se osigurava da Dom naroda Parlamenta FBiH bude dom legitimnih i legalnih predstavnika naroda.
Uloga
- Ustavni sud podsjeća na to da je u odluci broj U 23/14 istaknuo kako Dom naroda Parlamenta FBiH predstavlja dom konstitutivnih naroda, a ne dom županija kao federalnih jedinica od kojih se sastoji FBiH. Osnovna funkcija Doma naroda je zaštita konstitutivnosti naroda - poruka je iz odluke Ustavnoga suda koja jasno govori o karakteru Doma naroda. U kontekstu popunjavanja Doma naroda Ustavni sud zapazio je kako se predloženo rješenje, kao i prethodno, temelji na identičnim načelima, tj. da se izaslanici biraju iz zakonodavnog tijela županije prema podacima o posljednjem popisu stanovništva, a ponuđeno rješenje, kao i do sada, osigurava paritetnu zastupljenost od po 17 izaslanika svakom od konstitutivnih naroda. Nadalje, dodaje Ustavni sud, ponuđenim rješenjem, na osnovi podataka o posljednjem popisu stanovništva, utvrđena je proporcionalna zastupljenost svakog od konstitutivnih naroda u pojedinim županijama. •
