Na stolu nisu sankcije prema Miloradu Dodiku i vlastima u Republici Srpskoj jer bi takva poruka bila da se kažnjava cijelu državu, rekao je na brifingu u Bruxellesu neimenovani dužnosnik Europske unije za skupinu novinara u BiH uoči današnjeg sastanka Vijeća Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Tim sastankom predsjedat će visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Europske komisije (EK) Josep Borrell te predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto. Na tome skupu također će se, kako doznajemo, problematizirati stajališta Republike Srpske i njezini potezi kojima se osporavaju državne institucije. Na tome sastanku predsjedateljica Vijeća ministara BiH iznijet će zajedničku poziciju koja je usvojena na posljednjoj sjednici Vijeća ministara.
Usuglašavanje izjava
Do jučer su trajala usuglašavanja završne izjave sa sastanka Vijeća SSP-a između BiH i EU, ali i potankosti oko dokumenta koji je usuglasilo Vijeće ministara BiH. Prije sastanka na najvišoj razini predsjedateljica Krišto, u čijoj su pratnji potpredsjednik Vijeća ministara BiH i ministar obrane Zukan Helez i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, odvojeno će se susresti s povjerenikom za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelyijem, hrvatskim šefom diplomacije Gordanom Grlićem Radmanom te povjerenikom Borrellom. Na sastanku Vijeća SSP-a razgovarat će se o odnosima u okviru procesa približavanja i pridruživanja, političkim kriterijima, ekonomskim kriterijima, europskim standardima i pretpristupnoj pomoći. Očekuje se da će se o tim pitanjima obratiti Borrell te predsjedateljica Krišto. Bilateralni odnosi u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te provedba SSP-a bit će na dnevnome redu. Razmijenit će se i mišljenje o razvoju situacije u regiji zapadnoga Balkana i BiH te će se usvojiti zajednička izjava nakon petog sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između EU i Bosne i Hercegovine. U tome dokumentu, ali i tijekom susreta, istaknuto je pitanje provedbe 14 kriterija koje je Europska komisija postavila pred BiH te je posebno istaknuta potpora brzoj uspostavi vlasti, ali i sljedećim koracima koje je potrebno napraviti. Važan je tajming u kojemu se događa ovaj susret na visokoj razini jer su vrata Europske unije s agresijom na Ukrajinu postala "otvorenija" prema zemljama kandidatima, a to se posebno odnosi na Bosnu i Hercegovinu.
Jasno je kako Europska unija neće snižavati kriterije za BiH kako bi napravila sljedeći korak, a to je otvaranje pregovora o članstvu. Jedan od ključnih uvjeta i dalje ostaje izborna i ustavna reforma na kojoj, uz hrvatsku stranu u BiH, inzistira i Europska komisija. Tu se inzistira na provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić - Finci" i drugih koje su donesene protiv BiH u godinama koje su uslijedile, ali i jednako tako i presuda Ustavnoga suda BiH. Tu se posebice misli na provedbu presude "Ljubić" koja se najizravnije odnosi na način biranja izaslanika u Dom naroda Federacije BiH, a posredno i na biranje članova Predsjedništva BiH. U četiri navrata na mjesto hrvatskoga člana Predsjedništva BiH glasovima uglavnom bošnjačkih birača biran je Željko Komšić. U završnome dokumentu, izjavi koja se jučer usuglašavala između Bruxellesa i Sarajeva, navedeno je kako "ograničene promjene Ustava BiH i reforma izbornog zakonodavstva, kao ključno političko pitanje postdaytonske BiH, ne može ni na koji način biti stavljeno u drugi plan, neovisno o okolnostima". Navedeno je kako se vladajuća koalicija na razini Bosne i Hercegovine obvezala kroz potpisani koalicijski dokument, u kojem je dogovoreno da će se žurno provesti u roku od šest mjeseci od uspostave vlasti na svim razinama ograničene promjene Ustava BiH i usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH i presudama Europskog suda za ljudska prava.
EU spreman posredovati
To podrazumijeva riješiti anomalije Izbornog zakona i spriječiti nastavak diskriminacije. Dužnosnik Europske komisije, koji je zatražio govoriti u anonimnosti, u odgovoru na upit hoće li se Europska unija ponovno uključiti u posredovanje oko razgovora o ustavnim i izbornim reformama, rekao je kako su spremni za takvo što, ali samo u koordinaciji s administracijom Sjedinjenih Američkih Država te na poziv lokalnih stranaka. - Ako stigne takav zahtjev, bit ćemo sretni i uključit ćemo se.
Ali, prije svega, vi morate promijeniti Ustav ako želite članstvo u EU", rekao je dužnosnik. Tijekom jučerašnjeg dana u Bruxellesu je pred Vanjskopolitičkim odborom Europskoga parlamenta svjedočio visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt. Sastanak je bio zatvoren za javnost. Doznaje se, međutim, kako je njemački političar govorio o trenutačnome stanju u BiH koja se suočava s potezima vlasti u Republici Srpskoj te situaciji u zemlji s novim vlastima te potezima koji vode zemlju bliže prema Europskoj uniji. Jedan od zastupnika Europskoga parlamenta ocijenio je kako "Schmidt previše zastupa konzervativna stajališta", dok su eurozastupnici iz EPP-a izrazili potporu njegovu radu i daljnjem angažiranju u Bosni i Hercegovini.
