Najavljeni posjet posebnog američkog izaslanika za izbornu reformu u BiH Matthewa Palmera i Angeline Eichhorst, izvršne direktorice za zapadnu Europu, zapadni Balkan, Tursku i Ujedinjeno Kraljevstvo u Europskoj službi za vanjske poslove trebao bi pokazati koliko je realno da Bosna i Hercegovina u 2022. godinu uđe koliko-toliko relaksiranih odnosa i stanja, piše Večernji list BiH.
Tjedan važnih posjeta
Po tomu je možda idući tjedan i ključan. Tim prije jer posjet dolazi u vrijeme eskalacije krize na državnoj razini i potpune paralize rada institucija BiH. U svijetu, a posebno u regiji velika je zabrinutost zbog stanja u BiH. Hrvatski premijer Andrej Plenković na summitu u Bruxellesu upozorio je na stanje i tenzije koje postoje u Bosni i Hercegovini.
- Otvorio sam pitanje ‘follow up’ rasprave u Brdu kod Kranja. To je dobro prihvaćeno, upozorio sam na stanje u BiH, tenzije koje postoje, na djelovanje prije svega gospodina Dodika. On šalje poruke destabilizacije BiH, a mi se zalažemo za jedinstvenu BiH, kazao je hrvatski premijer Andrej Plenković. Naveo je kako je jasno istaknuo da se “postigne pravovremen dogovor o reformi izbornog zakonodavstva za izbore koji će biti za godinu, da Hrvati kao jedan od tri konstitutivna naroda budu legitimno i ravnopravno zastupljeni u najvišim institucijama BiH”. Značaj reforme izbornog zakonodavstva prepoznat je i šire, što uostalom potvrđuje i najavljeni posjet Palmera i Eichhorst. Svi su uglavnom svjesni da izborna reforma i dogovor o deblokadi države razine vlasti, odnosno neka vrsta temeljnog dogovora tri naroda,predstavlja ključ stabilnosti BiH.
Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastat će se danas u Beogradu s Miloradom Dodikom. U izjavi medijima rekao još da će u narednim tjednima razgovarati i s Bakirom Izetbegovićem. - Smatram kao veoma važno da otvorimo srpsko-bošnjački dijalog, da jedni o drugima govorimo s više poštovanja, da brinemo jedni o drugima i razmišljamo što su interesi i jednih i drugih i da pokušamo razumjeti jedni druge, rekao je on. Na pitanje hoće li Srbija imati neke posljedice ako bi Sjedinjene Američke Države uvele sankcije Dodiku, Vučić je istakao da je bio i ostao protivnik sankcija, “jer se njima ništa ne rješava”.
- Ako očekujete u politici da dobijete neku korist preko sankcija za nekog drugog, jadna je ta korist i nikada ne traje dovoljno dugo da biste je stvarno imali, rekao je predsjednik Srbije.
Međunarodne sankcije Dodiku prizivaju u Sarajevu, ali čini se I u srpskoj oporbi koja sve otvorenije napada SNSD I vladajuću strukturu u RS-u zbog politike sukobljavanja sa Zapadom. Bivši srpski član Predsjedništva BiH I počasni predsjednik PDP-a Milorad Dodik očekuje da Dodik dođe na udar sankcija. - Moje pretpostavke su da će se prvo krenuti ka individualnim sankcijama i to ne od svih zemalja, već pojedinačno. Vjerojatno će tu biti najaktivnije SAD, to će dominantno ići političkim strukturama, političkoj eliti u Republici Srpskoj, koja je upućena u ovo, kaže on.
Konkretniji pregovori i plan
Misli da će se to vremenom proširiti na poslovne ljude koji budu protumačeni kao bliski Dodiku i toj strukturi. Navodi, kako prema njegovom mišljenju, ako to ništa ne bude dalo rezultate, onda vjerojatno slijede sankcije i prema građanima u cjelini. Da se priprema teren za smjenu Dodika smatra i predsjednik SDS-a Mirko Šarović. Činjenica je da ovakva politička situacija služi kao opravdanje bošnjačkoj strani da izbjegava konkretnije pregovore o izbornoj reformi.
Međutim, dolazak Palmera i Eichhorst pa nakon njih i specijalnog izaslanika predsjednika SAD-a za zapadni Balkan Gabriela Escobara dokaz je da Zapad nije “zaboravio” na tu obvezu.
