Podatak prema kojemu je, barem ako gledamo službene brojke, kroz BiH u ovoj godini prošlo čak 30 tisuća migranata, dovoljno govori o snazi i intenzitetu tzv. zapadnobalkanske rute koja je u ovoj godini ponovno pod povećalom medijskih reflektora uslijed niza čimbenika koji su doveli do snažnih reakcija zemalja okruženja, koje su, bojeći se eventualnih novih sigurnosnih prijetnji, postrožile pravila na granicama. Migranti koji svakodnevno pritišću granicu Europske unije, a koji su prethodno ušli u BiH, poziv su na uzbunu, ali i koordinirano djelovanje zemalja Europske unije koje moraju pronaći rješenje na samom ishodištu zapadnobalkanske rute, a to svakako nije granica Bosne i Hercegovine s obzirom na to da istočnije od nje postoje članice Unije koje moraju riješiti problem.

Rješavanje problema
BiH i sama ima značajne probleme kako osigurati granicu prema Srbiji i Crnoj Gori, a upravo je zbog toga, uz podršku koja će stići u obliku snaga Frontexa, potreban sinkroniziran odgovor članica Europske unije, ali i kandidata na prostoru jugoistoka Europe. Jedino suradnja može jamčiti suočavanje s krizom koja nije mogla doći u gori trenutak, u vrijeme kada izmijenjene geopolitičke okolnosti na istoku Europe traže jačanje sigurnosne arhitekture na zapadnom Balkanu, bolju koheziju i koordinaciju, ali i približavanje punopravnom članstvu Europske unije.

Alternativa bi bila daljnje pooštravanje graničnih kontrola, podizanje ograda i slični scenariji koji ne bi bili dobro primljeni u velikom dijelu javnosti.

Ipak, dobra vijest je što je unutar BiH, nakon više mjeseci, postignut dogovor koji je otvorio vrata uspostavljanju suradnje s agencijom Frontex. Vijeće ministara BiH, naime, utvrdilo je u novom tekstu prijedlog osnova za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma između Bosne i Hercegovine i Europske unije (EU) o operativnim aktivnostima koje provodi Agencija za Europsku graničnu i obalnu stražu u Bosni i Hercegovini (Frontex), u cilju bolje kontrole nezakonitih migracija. Time se želi uspostaviti pravni okvir za operativne aktivnosti koje bi Frontex izvodio na teritoriju BiH te definirati modalitete operativne suradnje država članica EU-a i nadležnih vlasti u BiH. Suradnja sa zemljama izvan EU-a i schengenskog područja dio je ovlasti Frontexa i jedan od strateških prioriteta Agencije.

Uvođenjem stalnih snaga, prve uniformirane službe za izvršavanje zakonodavstva Europske unije, Frontex je postao operativni ogranak EU-a. Stotine službenika sudjeluju u operacijama na vanjskim granicama Europske unije i šire. Riječ je o najvećoj i najbrže rastućoj agenciji EU-a. Kako bi se osigurala provedba europskog integriranog upravljanja granicama (EUIBM), Frontex razvija i održava mrežu partnerstva s graničnim tijelima u državama koje nisu članice EU-a, a posebno s tijelima u susjednim zemljama EU-a te zemljama podrijetla migranata i njihovim zemljama tranzita. Frontex djeluje i izvan EU-a, i to u Moldaviji, Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji, a kada će i u kojem obujmu pripadnici Frontexa stići u BiH, još uvijek nije poznato, međutim, svakako će biti dobrodošla podrška domaćim sigurnosnim agencijama.

Zadržavanja
Vidljivo je pak i kako se migranti nešto kraće zadržavaju u BiH, što u prijevodu znači da su aktivniji kada je riječ o pokušajima prelaska na prostor Europske unije. S druge strane, na istočnoj granici BiH konfiguracija terena, ali i nedostatak ljudstva u Graničnoj policiji BiH otežavajući su čimbenici uslijed kojih zemlja ne može popuniti apsolutno sva područja koja su pogodna za potencijalan prelazak ilegalnih migranata u Bosnu i Hercegovinu. I u tom pogledu bit će potrebno praviti određene promjene, ali i nastaviti jačati suradnju s međunarodnim tijelima u cilju bolje tehničke opremljenosti, a poglavito kada je riječ o visokotehnološkoj opremi.

Kakvo je trenutačno stanje kada govorimo o brojkama? Službene informacije pokazuju kako ih je nešto više od dvije tisuće. - Europska unija prepoznala je napore BiH usmjerene na učinkovito upravljanje migracijama u BiH. Migranata je u BiH trenutačno oko 2400, a imamo četiri privremena centra - kazao je nedavno zamjenik ravnatelja Službe za poslove sa strancima Mirsad Buzar. Očekuje li nas rast brojki u mjesecima koji dolaze, vidjet će se vrlo skoro.

Poslodavac traži radnika sa SSS i nudi 1700 eura plaće