Summit čelnika EPP-a, kao i zemalja zapadnog Balkana i Europske unije, u svojem je fokusu imao jednu izuzetno bitnu sintagmu - vladavina prava. Nešto što se iz godine u godinu ponavlja kada je riječ o obvezama BiH prema EU, nažalost, unutar Bosne i Hercegovine dobrim dijelom je nepoznanica, piše Večernji list BiH.
O kršenju procedura i zaobilaženju Ustavom zajamčenih prava konstitutivnih naroda, i to od bošnjačkih političkih stranaka, u emisiji “S povodom” RTV Herceg Bosne, govorio je predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH Dragan Čović. On je, između ostaloga, komentirao narušavanje prava, pa čak i zakonskih rješenja, a što je vidljivo u kontekstu izbora novih članova Središnjega izbornog povjerenstva.
Procedure i problemi
Čović je tako jasno upozorio kako su članovi izabrani mimo zakona te nije provedena procedura, a što je posebice zabrinjavajuće jer bi SIP trebao biti institucija koja jamči da će se najveći čin demokracije - izbori provesti potpuno regularno. Čović je također upozorio i kako su u SIP ušli predstavnici političkih stranaka. Sve ovo Čović tumači daljnjim koracima koji idu u smjeru pokušaja unitarizacije države. Drugim riječima, radi se o tome, naveo je Čović, kako jedan dio bošnjačkih političara želi pričom o građanskoj državi napraviti transfer k unitarnoj državi, i to na način da se služe trikovima poput popunjavanja SIP-a.
Upravo taj potez, smatra on, može biti priprema za izbore 2022. godine. Također i djelovanjem stranaca u Ustavnom sudu, naveo je Čović, pokušava se olakšati ono što se ne može uraditi Ustavom, a to je da se dođe do građanskoga koncepta. Drugi primjer u kojemu se vidi slično ponašanje je i zamjena u Federalnom stožeru civilne zaštite kako bi se, kazao je Čović, mogao praviti kriminal. “Moja poruka njima je: ‘U tome ne možete uspjeti’. Bosna i Hercegovina nastala je na pitanju jeste li za zemlju u kojemu će jednakopravna biti tri naroda - Hrvati, Bošnjaci i Srbi te, naravno, svi građani. To je koncept u kojemu BiH treba tražiti prostor unutar Europske unije. Što se prije tamo priključimo, možda ćemo ova pitanja lakše rješavati u paketu”, naglasio je Čović.
Nova majorizacija
Inače, kada je riječ o novom sastavu SIP-a, isti bi mogao, a to se već nagovijestilo, inzistirati da se kod buduće popune federalnog Doma naroda inzistira na popisu iz 1991. godine. Što to u praksi znači za destabilizaciju međunacionalnih odnosa unutar Federacije BiH? Najjednostavniji odgovor je kako bi popis iz 1991. godine mogao stvoriti temelje za novu majorizaciju Hrvata, prvo u Domu naroda, a onda i ustrojem nove Vlade Federacije, a što se već dogodilo u dvama navratima.
Naime, ako bi se popuna Doma naroda vršila na osnovi popisa iz 1991. godine, bošnjačke stranke mogle bi doći u situaciju da izaberu šest Hrvata u Klubu hrvatskog naroda te pokrenuti neku novu alijansu, odnosno izbor Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u kojoj ne bi bilo legitimnih predstavnika hrvatskoga naroda. •
