Kršćani danas obilježavaju Veliki četvrtak - spomendan Isusove posljednje večere koji se slavi u četvrtak prije Uskrsa, odnosno Vaskrsa.
Na taj dan navečer započinje vazmeno trodnevlje - Veliki četvrtak, Veliki petak, Velika subota, koji završavaju Kristovim uskrsnućem, blagdanom Uskrsa.
Kod katolika Veliki četvrtak je ujedno i zadnji dan korizme. Na Veliki četvrtak ujutro slavi se Misa posvete ulja (Missa chrismatis) na kojoj se posvećuje krizma (ulje za svetu potvrdu), te blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje i katekumene.
Na Veliki četvrtak uvečer, na svečan se način slavi euharistijsko slavlje, koje se naziva misa večere Gospodnje. Tom misom počinje Vazmeno trodnevlje. Na Veliki četvrtak prije podne se održava samo jedna sveta misa u cijeloj biskupiji, koju slavi biskup sa svojim svećenicima.
Kod pravoslavaca na Veliki četvrtak nema veselja, ali ima okupljanja vjernika. Kod nekih pravoslavnih naroda i u nekim krajevima tog se dana, a ne na Veliki petak, boje uskršnja jaja, dok se u Rusiji na Veliki četvrtak mijesi uskršnji slatki kolač.
Završetkom liturgije prestaje se za zvonjenjem, već se klepa, udara u drvenu dasku, sve do sahrane Hristove. Posle liturgije je dozvoljeno jesti na ulju i popiti nešto vina.
