Kućni ljubimci koji dolaze u posjet staračkim domovima ili žive u njima s vlasnicima mogu koristiti svim stanarima tih domova no uprave staračkih domova moraju uzeti u obzir i moguće rizike poput ozljeda ili bolesti te uvesti mjere kako bi ih spriječili, ističu znanstvenici.
Istraživanje staračkih domova u američkoj saveznoj državi Ohio pokazalo je da je u gotovo svima dozvoljen posjet svih vrsta kućnih ljubimaca, no malo ih je imalo mjere koje osiguravaju zaštitu kako stanara tih domova tako i samih životinja, pokazali su rezultati objavljeni u časopisu Journal of Gerontological Nursing.
“Ljubimci su iznimno važan dio života ljudi i kad se sele u starački dom žele ih zadržati”, kaže voditelj istraživanja dr. Jason Stull sa sveučilišta Ohio State u Columbusu.
“Kada ljubimci dolaze u posjet to može umanjiti stres i tjeskobu i poticati aktivnosti poput šetanja ili brige za životinju”, kaže Stull. “Teži dio je razumjeti zdravstvene rizike koji prate životinje”.
Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 95 uprava staračkih domova kako bi se utvrdilo koje vrste dozvoljavaju kućne ljubimce, koje primaju ljubimce u posjet i imaju li zaposlenici ili sami domovi svoje kućne ljubimce te koje su mjere uvedene kako bi se odgovorilo na rizike koje nose životinje.
Znanstvenici su utvrdili da su posjeti životinja i držanje ljubimaca dozvoljeni u 99 posto ustanova, uključujući pse, mačke, ptice, reptile, kornjače, male konje te hrčke ili koze i svinje.
71 posto ustanova imalo je programe socijalizacije koji uključuju životinje a 59 posto fizikalnu terapiju koja ih uključuje.
Uprave staračkih domova isticale su tjelesne, društvene i emotivne koristi za štićenike i navodili su da su stanari sretniji i mirniji nakon što bi proveli neko vrjieme s životinjama.
Iako je 93 posto domova navelo da imaju mjere koje se tiču životinja nedostajale su one koje se tiču zdravstvenih i sigurnosnih aspekata vezanih uz zaraze koje takve životinje mogu donijeti.
Većinom su se mjere odnosile na određivanje osobe koja skrbi o životinji i obveze cijepljenja ljubimaca te zabranu pristupa za bolesne životinje. Manje od polovice domova imalo je propisane higijenske mjere pranja ruku te postupak u slučaju ugriza.
Znanstvenici upozoravaju da neke životinje poput kornjača ili guštera mogu biti nositelji salmonele koja može izazvati infekcije kod onih s oslabljenim imunitetom. Kod štićenika s oslabljenim mentalnim ili tjelesnim funkcijama
osoblje doma mora osigurati da su njihovi kontakti sa životinjama sigurni.
U nekim domovima možda je bolje rješenje robotski ljubimac ili plišane životinje, kaže dr. Evan Cherniack, direktor gerijatrije u zdravstvenom centru za ratne veterane u Miamiju koji nije bio uključen u istraživanje.
“Ti pacijenti možda nisu sposobni za interakcije s pravim životinjama”, kaže Cherniack.
