Iako čišćenje i dezinfekcija kuhinje i kupaonice može izgledati kao zaštita i vašeg i zdravlja vaše obitelji, čišćenje agresivnim sprejevima i ostalim deterdžentima može vam zapravo ugroziti zdravlje.
Prosječno kućanstvo sadrži oko 62 otrovne kemikalije, kažu stručnjaci za zaštitu okoliša, a mi smo im izloženi svakodnevno - od ftalata, sintetskih mirisa pa do štetnih plinova iz sredstava za čišćenje pećnice. Svi ti sastojci uobičajenih proizvoda za kućanstvo povezani su s astmom, rakom, reproduktivnim i poremećajima hormona te neurotoksičnošću.
Proizvođači se pak brane činjenicom da su količine toksičnih sastojaka u sredstvima za čišćenje vrlo male, no problem nastaje ako smo im izloženi svaki dan, kao i u njihovoj kombinaciji. U naše se tijelo tada taloži “otrovni teret” koji pohranjuje u tkiva.
Štetne kemikalije iz proizvoda za čišćenje, primjerice, povećavaju rizik od oštećenja pluća. Studija Sveučilišta Bergen otkrila je da svi ljudi koji redovito čiste svoje domove imaju 14 posto veći rizik za smanjenje plućne funkcije i kapaciteta u idućih 20 godina, prenosi 24sata.hr.
- Moramo biti svjesni kemikalija koje se otpuštaju u zrak te koji udišemo kad koristimo deterdžente u obliku sprejeva - kaže dr. Oistein Svanes.
Tijekom dvadesetogodišnje studije došli su do zaključka kako kemikalije, uključujući i amonijak, mogu iritirati ne samo dišne putove, nego izazvati i alergiju. I prijašnje su studije otkrile da postoji povećan rizik od kronične opstruktivne plućne bolesti među profesionalnim čistačima i čistačicama.
Stručnjaci sa Sveučilišta George Washington upozorili su i da se u kućnoj prašini nalazi barem deset otrovnih kemikalija koje mogu uzrokovati rak i neplodnost. Dr. Ami Zota, voditeljica istraživanja, kaže da ljudi, a posebno djeca, koji su na dnevnoj bazi izloženi kemikalijama mogu imati ozbiljne zdravstvene probleme.
Kemikalije pronađene u svakodnevnim proizvodima - od kozmetike, proizvoda za čišćenje, građevinskog materijala i namještaja - otpuštaju se u zrak te naposljetku završavaju u prašini. Takvih je otrovnih kemikalija u prašini pronađeno 45.
- Ljudi udišu ili čak mogu progutati male čestice prašine te apsorbirati toksine kroz kožu. Zato pazite na bebe koje su posebno izložene jer se igraju na podu - kažu istraživači.
Ftalati su na vrhu popisa po štetnosti, a nalaze se i u prašini. To su tvari koje se dodaju plastici kako bi se povećala njezina fleksibilnost i izdržljivost te se obično nalaze u ambalaži za hranu, dječjim igračkama i kozmetici. Ftalati mogu ometati normalan rad hormona, a znanstvenici vjeruju da su uzrok problema s disanjem kod djece te nižim IQ.
Kako izbjeći štetne tvari? Preporučuje se da provjerite sastav te izbjegavajte kozmetiku i sredstva za čišćenje s potencijalno štetnim kemikalijama. Pomno čitajte i slijedite upute za korištenje na etiketama, koristite maramice za čišćenje, a ne sprejeve kako bi što manje štetnih čestica inhalirali. Učestalo perite ruke.
Ventilacija Prašinu u svojem domu uvijek održavajte na minimumu. Dok čistite, otvorite sva vrata i prozore, pa neka zrak cirkulira cijelo vrijeme dok čistite.
Nikad ne znate kad ćete udahnuti ftalate, pa zato koristite lampicu
Ftalati se skrivaju u osvježivačima prostora, deterdžentima za pranje posuđa, pa čak i toaletnom papiru. Tvrtke ne moraju otkriti što je u njihovim mirisima, tako da ftalate možda i nećete pronaći na etiketi. Zato, kad god je moguće, odbacite sprejeve ili osveživače prostora iz utičnice te prostor osvježite eteričnim uljima iz lampice ili provjetravanjem prostorija.
Kemikalije koje su rizične kod asmatičara
Postoje mnoge namirnice koje mogu uzrokovati astmu ako ih koristite u svojem domu, iako će utjecati i na one koji nisu astmatičari. Najčešći su kvaterni amonijev spoj koji se obično koristi kao dezinficijens u čišćenju. Za podove i ostale manje osjetljive površine često se koriste sredstva na bazi klora (natrijev hipoklorit), koji najčešće nalazimo u izbjeljivačima.
Opasni su i neki mirisi u sredstvima za čišćenje, primjerice limonen koji proizvodima daje “citrusni” miris, te isothiazolinones iz deterdženata za pranje posuđa, kao i u tekućim deterdžentima za pranje rublja.
Recite zbogom antibakterijskim sapunima
Triklosan je agresivno antibakterijsko sredstvo koje nalazimo u sredstvima za pranje posuđa i antibakterijskim sapunima. Osim što može poremetiti hormonalni sustav, sumnjaju i da je kancerogen, pa se preporučuje da koristite “jednostavne” deterdžente i sapune s kratkim popisom sastojaka.
Klonite se klora jer izaziva problem sa dišnim putevima
Klor nalazimo u sredstvima za čišćenje WC-a, uklanjanje plijesni i izbjeljivačima tkanine. Iako ga uzimamo s vodom iz vodovoda, može izazvati probleme s dišnim putevima, ali i štitnjačom. Radije kod čišćenja koristite sodu bikarbonu i ocat.
