Bh. proizvođači voća i povrća posljednjih dana suočeni su s najnižim otkupnim cijenama kakve ne pamte. Za katastrofalno stanje proizvođači, posebno oni koji uzgajaju lubenicu, krive uvoz. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, najviše lubenice u prvoj polovini ove godine uvezeno je iz Turske, oko tri milijuna kg, zatim iz Albanije, 2,3 milijuna kg, te Grčke - 1,8 milijuna kg i Crne Gore - oko 750.000 kg.
U prvoj polovini ove godine uvezeno je oko 8,5 milijuna kg lubenice u vrijednosti od oko 3,7 milijuna KM, što je za 1,5 milijuna kg manje nego u istom razdoblju prošle godine, kada je uvezeno ukupno 10,05 milijuna kg.
Dvostruko više uvozimo
Iako je u posljednjih pet godina izvoz hrane u porastu, još uvijek se u BiH uvozi dvostruko više hrane nego što se izveze. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, od početka godine u BiH je uvezen 59,125.871 kg povrća, korijenja i gomolja za jelo, dok je za isto razdoblje iz BiH izvezeno 3.271.988 kg tih proizvoda. Najviše ih je uvezeno iz Turske, dok je više od polovine izvoza otišlo u Tursku. Voća za jelo; kore agruma ili dinja i lubenica uvezeno je 94,510.080 kg, a izvezeno 18,325.719 kg.
Upitna kvaliteta
Povrće iz Italije, Egipta i Bugarske, junetina iz Nizozemske i Poljske na našim su trpezama zastupljeniji nego domaća hrana. Najznačajniji proizvodi koji su zastupljeni u izvozu su masti i ulja, voće, mlijeko i mliječni proizvodi, šećer i proizvodi na bazi šećera, žitarice i brašno, voda, povrće, kao i proizvodi mlinske industrije i meso. Da bi se hrana iz BiH izvezla, mora biti najviše kvalitete i svježine, dok je ona uvezena u BiH ponekad stara i desetljećima. Da više pojedemo uvoznog voća ili povrća te mesa, ne bi bilo sporno da se iz BiH ne izvezu najkvalitetniji proizvodi, a s druge strane uveze roba upitne kvalitete. Da je to tako, potvrdio je nedavno čak i ministar vanjske trgovine BiH Mirko Šarović. On je upozorio da iz EU uvozimo juneće meso koje drugi ne žele jesti. - To je u razvijenim državama jedna vrsta otpada, a nama dolazi po minimalnim cijenama – istaknuo je Šarović. Proizvođači voća i povrća negoduju zbog uvoza tih proizvoda za koje kažu da su slabije kvalitete, ali jeftiniji, pa domaći kupci radije kupuju te uvozne i jeftinije proizvode bez obzira na kvalitetu. Kad ih se pita zašto domaće mora biti skuplje od uvoznog, odgovaraju da je kvalitetnije i da su troškovi proizvodnje veći nego u drugim zemljama iz kojih dolaze u BiH. Proizvođači u drugim zemljama imaju subvencije i podršku države, što u BiH nedostaje.
